SARAJEVO – Sa strukturom spoljnotrgovinske razmjene u kojoj u izvozu dominiraju sirovine i poluproizvodi, a u uvozu široka lepeza finalnih proizvoda od kojih mnoge možemo i sami izrađivati, bh. privreda dugoročno nema perspektivu, smatraju ekonomski analitičari.

Spoljnotrgovinska komora BiH (STK) objavila je listu top 10 uvoznih i izvoznih proizvoda BiH u 2009. godini, koja odslikava nepovoljnu strukturu trgovinske razmjene. Glavni bh. izvozni proizvod je električna energija, a slijede sjedala, sirovi aluminij, obrađeno drvo, obuća, dijelovi za motore, namještaj i njegovi dijelovi, koks i polukoks, konstrukcije, te naftna ulja.

U uvozu su, pak, najzastupljeniji sirova nafta, naftna ulja, automobili i motorna vozila, lijekovi, kameni ugalj, briketi, plin, kućanski električni aparati, pivo, cigarete, čokolada i ostali prehrambeni proizvodi koji sadrže kakao.

U Sektoru za makroekonomski sistem STK BiH kažu da bh. izvoz uglavnom čine proizvodi s malom dodanom vrijednošću i da daljim održavanjem takve strukture, koja se godinama bitnije ne mijenja, BiH ne može ostvariti značajniji rast i razvoj.

“Na ovaj način dolazimo do nivoa sirovinske baze i proizvodnje repromaterijala, što zemljama iz našeg susjedstva daje povod da komentarišu kako smo za njih izvor sirovina i moguće tržište za plasman gotovih proizvoda”, kaže Igor Gavran, projekt menadžer u Sektoru za makroekonomski sistem STK BiH.

Smatra zanimljivim što u uvozu hrane ne dominiraju osnovni artikli, nego su najzastupljeniji pivo, cigarete i konditorski proizvodi.

“Ove stavke imaju ogromnu vrijednost, iako imamo domaće kapacitete da zadovoljimo potrebe našeg tržišta, a ni kvalitetom ne zaostajemo za drugima”, kaže Gavran i dodaje da su u proizvodnji hrane, i pored napretka koji je lani ostvaren, najveći problem necarinske barijere koje susjedi i dalje primjenjuju.

Simptomatičnim smatra ogroman uvoz piva, što je rezultat činjenice da su naše pivare uništene prekomjernim uvozom iz susjedstva.

“Bez zaštite od prekomjernog uvoza, a takav zahtjev pivara već godinu čeka na rješavanje u Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, nećemo bitnije poboljšati prilike u ovoj grani”, kaže Gavran.

Kao primjer kvaliteta koji posjedujemo navodi i proizvođače obuće i odjeće, koji rade za renomirane svjetske proizvođače, ali je problem što nemamo vlastitih brendova.

“Iako ima potencijal, pored neracionalnih rashoda administracije, planova o potrošnji sredstava MMF-a isključivo za budžetsku podršku, nedovoljnih poticaja poljoprivredi, privreda ovu nepovoljnu trgovinsku strukturu sama ne može promijeniti”, zaključuje Gavran.

Ekonomista Boris Tihi kaže da podaci STK BiH samo potvrđuju ono što stručnjaci već znaju i na što godinama upozoravaju.

“BiH s ovakvom strukturom izvoza nije konkurentna na svjetskom tržištu, pa čak ni u okviru zone slobodne trgovine CEFTA. Sa resursima koje imamo možemo biti konkurentni samo do određenog nivoa. Bez izmjene poslovnog okruženja u domenu izvoza teško je očekivati napredak”, smatra Tihi.

Upozorava da su osim ekonomskih politika, koje će podržati izvozno orijentisane kompanije, nužne i političke promjene.

“Ne možete imati birokratski podijeljen ekonomski prostor a na drugoj strani govoriti o jedinstvenoj spoljnotrgovinskoj razmjeni”, smatra Tihi.

Nasuprot tome, dodaje on, klima u BiH najpovoljnija je za uvoz, koji je ujedno i najprofitabilnija djelatnost.

Izvor Agencije