KUVAJT SITI- Dođi, pojavi se i nestani što prije. Ovo je rutina koja je poznata među službenicima, posebno državnim, širom svijeta. Međutim, u bogatom Kuvajtu stvari polako izmiču kontroli. Čak ni ostale bogate zalivske zemlje ne mogu da se izbore sa ovolikim brojem onih koji su plaćeni da ne rade ništa.

Naime, vlasti Kuvajta su prvo pokušali da smanje plate, jer državni službenici “pojedu” više od polovine budžeta- što je ogromna cifra čak i za standarde zalivskih zemalja. Zatim su odlučili da uvedu biometrijsko prijavljivanje otiskom prsta. Već narednog kvartala čak 5000 službenika je dalo otkaz! Iz kuvajtskog Ministarstva finansija kažu da su i oni što su ostali u stalnom strahu od nekog novog pravila. Ipak, to je neminovnost kako bi se uveo bar neki red i disciplina.

Iz Ministarstva finansija naglašavaju da je državni sektor jednostavno preglomazan. Naime, 1987. godine ovo ministarstvo je imalo negdje oko 700 zaposlenih. Danas ih ima oko 3500, a obim posla nije povećan ni za 10%.

Sve zemlje Persijskog zaliva imaju sličan, ako ne, i isti problem. Vlada i državne institucije su uvijek prvi izbor među Kuvajćanima. Zapravo, postoji i neko nepisano pravilo između vladajuće porodice i građana, da se svima omoguće dobra radna mjesta.

Ipak, Kuvajt se polako suočava sa problemima nerada svojih službenika. Cijene sirove nafte su godinama niske, a Kuvajćani su svjesni da će nafte nestati jednog dana. Plate državnih službenika svakako će biti prve na udaru. Ali, sve to nosi određeni rizik sa sobom.

“Istorijska garancija zalivskih vlada da će svaki građanin imati državni, siguran posao sada već postaje neodrživa”, kaže Stefan Hertog, profesor sa “London School of Economics”. On dodaje da, istovremeno, revizija državnog platnog spiska i smanjenje plata predstavlja udar u jezgro tzv. društvenog ugovora, koje imaju skoro sve zalivske zemlje. Sličan problem aktuelan je i u najvećoj zalivskoj naciji: Saudijskoj Arabiji.

I dok Kuvajt i Katar, s obzirom na broj stanovnika i GDP sebi mogu priuštiti neki luksuz u rješavanju ovog problema, Saudijska Arabija, jednostavno, ne može. Statistika kaže da je čak 70% Saudijaca mlađe od 30 godina. Do 2022. godine, čak 1,2 miliona Saudijaca će se pridružiti armiji državnih službenika, što je priličan broj čak i za bogate Saudijce.

Prema planu prestolonasljednika princa Mohameda bin Salamana, koji je već izradio nacrt onoga šta čeka Saudijce nakon što nestane nafte, privatni sektor bi trebao biti najveći poslodavac, a ne država.

Trenutno, saudijska vlada zapošljava dvije trećine saudijskih državljana koji su radno sposobni, ali toga će biti sve manje i manje, jer se Saudijci još uvijek oporavljaju od naftnog šoka i smanjenja cijena nafte iz 2014. godine.

Princ Mohamed je, poput ostalih zalivskih vladara, prvo počeo da štedi na investicionim, kapitalnim projektima, zatim je smanjio subvencije za gorivo, te nametnuo PDV.

Međutim, kada je pokušao da ukine povlastice i naknade državnim službenicima, nastao je problem. Morao je da odustane od toga, praveći uštede na drugom mjestu.

Monika Malik, glavni ekonomista “Abu Dhabi Commercial Bank” kaže da se princ Mohamed nalazi u problemu kao i drugi zalivski vladari:

“Naravno, postoji granica do koje možete smanjivati kapitalna ulaganja i projekte. Ali, to ne može trajati dovijeka. Mora se dirnuti u platni spisak državnih službenika,” kaže Malik.

O tome šta se sve dešava po saudijskim ministarstvima svjedoči i jedna službenica, koja je željela ostati anonimna. Ona kaže da njena šefica već godinama radi samo tri dana u sedmici. Međutim, kada se nedavno ministar najavio u posjetu, odjednom su se pojavili ljudi koje ona nikada nije vidjela. Ispostavilo se da su svi oni na platnom spisku godinama, ali jednostavno ne dolaze na posao.

Ipak, i danas se prepričava potez vladara Dubaija od prije dvije godine, koji je iznenadio mnoge. Vladar arapskog emirata Dubaija je nenajavljeno došao u inspekciju u kancelarije javnih službi gdje je zatekao samo prazne radne stolove, nakon čega je nekoliko visokih službenika dobilo otkaz. Šeik Mohammed bin Rašid svoju je inspekcijsku turu započeo u 7.30 ujutro te je očekivao da će zaposlene naći na svojim radnim mjestima. Međutim, u momentu inspekcije, šeik je bio jedini čovjek u kancelarijama.

Inače, šeik Mohammed je poznat po svojim ranojutarnjim inspekcijama kako bi “osigurao da vladine službe budu u skladu sa svjetski priznatim standardima”. (BLOOMBERG)