VAŠINGTON – Novčani fondovi potkopavaju snagu američkog finansijskog sistema i trebali bi biti regulisani više kao banke, poručio je Pol Voker, bivši čelnik američkog Feda. 
"Banke i dalje funkcionišu kao samo srce finansijskog sistema jer su zaštićene i regulisane. S obzirom na činjenicu da imaju konkurente koji su drugačije regulisani, po mom mišljenju, ti slobodni igrači oslabljuju finansijski sistem", izjavio je Voker u intervjuu za agenciju “Bloomberg”.
Novčani i mješoviti fondovi prvi put pojavili 1971. godine, a u međuvremenu su se razvili u 3.500 milijardi dolara tešku industriju u SAD koja nije regulisana poput banaka, a osigurava kratkoročno finansiranje kompanija po stopama nižim od kamatnih stopa po konvencionalnim zajmovima.
A njihova ključna uloga u američkoj privredi došla je do izražaja u septembru prošle godine, s propašću 62,5 milijardi dolara vrijednog “Reserve Primary Funda”. To je potaklo bijeg ulagača od rizika, čime je tržište komercijalnih papira u SAD zamrlo i ugrozilo finansiranje na hiljade kompanija.
Finansirati kompanije po nižim kamatama od banaka novčani fondovi mogu upravo zbog toga što nisu podložni saveznim regulativama, poput zahtjeva za osiguranjem depozita i izdvajanjem obvezne rezerve, što bankama podiže troškove poslovanja, napominje Voker.
"Prema mojoj viziji novog finansijskog sistema, očito je da želimo zaštititi banke i da želimo snažne banke, ali mislim da ih ne možemo staviti u konkurentski nepovoljnije okruženje u odnosu na spomenute fondove", kaže Voker.
Voker, kojeg smatraju legendom na finansijskim tržištima, bio je na čelu Feda tokom Karterove i Reganove administracije, kada je provođenjem agresivne monetarne politike uklonio inflaciju iz američke ekonomije.
Ujedno, Voker je jedan od tek nekoliko zakonodavaca u Vašingtonu koji je živio za vrijeme Velike depresije.
Amerikanci dobro upravljaju dugovima po kreditnim karticama
Najnoviji podaci o stopi neplaćanja dugova po kreditnim karticama u SAD daju razloga za optimizam, jer pokazuju da potrošači znaju upravljati svojim kreditnim obvezama, pa su znatno snižene i procjene stope neplaćanja dugova u ovoj godini.
Po danas objavljenom izvještaju agencije za kreditni rejting “TransUnion”, stopa neplaćanja dugova po kreditnim karticama u SAD znatno je lošija nego u istom lanjskom razdoblju, ali značajno se poboljšala u odnosu na stanje u prvom ovogodišnjem tromjesečju.
Po podacima te agencije, stopa neplaćanja tih dugova nakon roka od 90 dana dostigla je u drugom tromjesečju 1,17 odsto. U istom razdoblju lani, pak, bila je 1,04 odsto.
Ipak, stopa neplaćanja znatno je manja nego u prvom tromjesečju ove godine, kada je iznosila 1,32 odsto.
Pozitivna promjena u odnosu na prvo tromjesečje pokazuje da potrošači bolje upravljaju svojim zaduženjima po kreditnim karticama uprkos rastu stope nezaposlenosti i produbljivanju recesije.
Ipak, istorijski podaci pokazuju da su plaćanja u drugom tromjesečju redovitija nego u prvom, jer je uobičajeno da Amerikanci koriste povrate poreza ili bonuse na plate za otplatu dugova napravljenih tokom praznika.
Ali, iako pad stope neplaćanja dugova po kreditnim karticama u drugom tromjesečju povijesno gledano nije neuobičajen, značajan je jer označava prvo poboljšanje u zadnjih godinu dana. Štaviše, taj podatak govori da je uticaj slabe privrede na potrošače manji nego se očekivalo.
"Zanimljivo je u vezi pada stope neplaćanja dugova po kreditnim karticama u drugom tromjesečju što se to zbiva iako smo još u recesiji. S obzirom da je nezaposlenost primarni pokretač neplaćanja dugova, očekivali bismo rast stope neplaćanja. Ali, čini se da potrošači bolje upravljaju svojim dugovima po kreditnim karticama", kaže Ezra Beker, direktor za strategiju i savjetovanje pri “TransUnionu”.
Ipak, nije sva statistika vezana uz kreditne kartice u SAD pozitivna.
Prosječni dug po kreditnim karticama u drugom tromjesečju porastao je na 5.719 dolara, dok je u istom periodu lani iznosio 5.621 dolar. Takođe, tek je neznatno manji u odnosu na prvo tromjesečje, kada je iznosio 5.776 dolara.
Kako ističe Beker, ti podaci ukazuju da se potrošači u SAD i dalje uveliko oslanjaju na kreditne kartice.
A pad stope neplaćanja dugova po kreditnim karticama uslijedio je nakon ranije objave “TransUniona” o usporavanju rasta stope neplaćanja hipotekarnih kredita u drugom tromjesečju. U tom svjetlu, to daje razlog za oprezni optimizam, kaže Beker.
Takođe, na osnovu tih podataka, ta agencija revidirala je naniže svoju raniju procjenu stope neplaćanja dugova po kreditnim karticama za ovu godinu s 1,7 na 1,2 odsto.
"Očito je da potrošači upravljaju svojim obvezama po kreditnim karticama a kreditori rizicima u svojim portfeljima", zaključuje Beker.
