Analize koje su rađene na uzorku od 300 kompanija govore da 90 odsto bh. kompanija trpi zbog pandemije korona virusa, dok 70 odsto kompanija ima problema zbog manjka repromaterijala, rekao je Vjekoslav Vuković, predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH, u intervju za portal „swot.ba“.

Prema njegovim riječima, još uvijek je rano govoriti o ukupnim štetama s obzirom da je neizvjesno do kada će ovakvo stanje trajati i kakve će mjere uvesti druga tržišta, posebno ona sa kojima BiH ostvaruje najveću vanjskotrgovinsku razmjenu.

SWOT: Kakvi su pokazatelji spoljnotrgovinske razmjene BiH u prva tri mjeseca ove godine u poređenju sa istim periodom prošle, a kakva je razmjena samo u martu ove i martu prošle godine i Vaš komentar na ta kretanja?

VUKOVIĆ: Što se tiče vanjskotrgovinske razmjene u prvom kvartalu ove godine izvezli smo roba u vrijednosti 2,7 milijardi KM, što je manje za 150 miliona KM ili 5,2 posto. Ukupna vrijednost uvoza je bila 4,3 milijarde KM ili nešto manje od 340 miliona KM, što je pad od 7,2 posto. U prvom kvartalu ove u odnosu na prvi kvartal prošle godine padovi se neznatni, pet i sedam procenata. Gledajući općenito, statistika i nije tako loša.

Uslijed poznatih promjena, koje su se desile u trećem mjesecu, a koje su uzrokovane pandemijom koronavirusa, srušen je pozitivni trend izvoza karakterističan za protekli period. U trećem mjesecu izvezli smo robe manje za 152 miliona KM ili 15 posto, a uvoz je pao za 290 miliona KM i manji je za 16 posto. Ne možemo reći ni da je treći mjesec bio katastrofalan, već da je u biti usporen.

SWOT: Koliko će ova situacija sa pandemijom korona virusa uticati na spoljnotrgovinsku razmjenu BiH i može li se bar okvirno reći u kojoj mjeri?

VUKOVIĆ: Cijenimo da je još uvijek rano govoriti o ukupnim štetama s obzirom da je neizvjesno do kada će ovakvo stanje trajati i kakve će mjere uvesti druga tržišta, posebno ona sa kojima BiH ostvaruje najveću vanjskotrgovinsku razmjenu. Komora, u komunikaciji s gospodarstvenicima, aktivno istražuje nova tržišta i nove poslovne prilike za saradnju sa Bosnom i Hercegovinom.

SWOT: Koji sektori će biti najviše pogođeni zbog pandemije korona virusa?

VUKOVIĆ: Mi kontuirano prikupljamo podatke i prema preliminarnim rezultatima očito je da odraz već postoji i grane za koje sigurno znamo da se odrazilo su turizam i dobrim dijelom prerađivačka industrija. Naravno, ne smijemo zaboraviti druge kompanije koje su proizvodile određenu robu za izvoz na tržište EU.

Iustracije radi, tekstilna industrija,  koja ima veliki broj zaposlenih, trpi određene posljedice i kvartalno posmatrano, pad izvoza je sedam posto, a samo u martu 20 posto. Do pada je došlo jer nisu realizirani ugovori za lohn poslove za Italiju, Francusku i Njemačku, gdje riječ o uvozu radi izvoza, ali pojedine kompanije su se, gdje je to bilo moguće, preorjentisale na proizvodnju zaštitnih maski i odjela, te isto čak iizvoze. Želio bih posebno istaknuti da mi nismo trajno izgubili poslove, već je došlo do privremenog zastoja, kako u cijeloj Evropi tako i kod nas.

SWOT: Kako sada uopšte funkcioniše promet roba preko granice,koji su tu problemi i barijere i šta je rješenje ako ima barijera?

VUKOVIĆ: Određeni problemi koji postoje na pojedininim graničnim prijelazima, odnosno najveća zadržavanja su tamo gdje se formiraju tzv. konvoji. U biti, čeka se broj od oko 100 do 150 voznih jedinica, koje se zatim propuštaju da prođu. To dovodi do sporosti. Ne dolaze svi kamioni u isto vrijeme na granične prijelaze. Mi mislimo da će se praksom propuštanja konvoja završiti u naredim danima i da će granice biti otvorene. Sukladno tomu, i Europska komisija je donijela dekret u kojem kaže da oni podržavaju tzv. zelene koridore, to znači slobodan protok roba. Mi to podržavamo. Problem je kad se 100 kamiona odjednom pojavi na našim granicama. Sad se borimo protiv tih restriktivnih mjera jer one utječu na brzinu. No, što sve to u praksi znači? Ako je jedan vozač kamiona bio na putu od BiH do Zagreba i trebalo mu je recimo sedam sati za taj put, sada mu za isti put trebaju tri dana. To znači tri dnevnice, puno više goriva i drugih troškova. Sve to poskupljuje transportne troškove. Kad njihova cijena poraste, onda rastu i troškovi proizvoda koji se prevoze. Istovremeno, mi smo kao BiH stavili i moratorij na rast cijena roba. Zato želimo smanjiti cijene transporta, a to je moguće jedino ako cijeli taj proces ubrzamo.

SWOT: Neke zemlje koje su naši najveći spoljnotrgovinski partneri zatvorile su granice. Koliko će to i na koji način uticati na naš spoljnotrgovinski promet i funkcionisanje privrede obzirom da dosta firmi zavisi od uvoza repromaterijala?

VUKOVIĆ: Nažalost, svjesni smo činjenice da će zatvaranje granica uticati na vanjskotrgovnsko poslovanje, ali se nadamo da će uskoro doći do stabilizacije prilika i bržeg protoka roba. Analize, rađene na uzorku od 300 kompanija,  govore da 90 posto naših kompanija trpi zbog pandemije, da 70 posto kompanija ima problema zbog manjka repromaterijala. Ne možemo kazati da je vrijeme za paniku, ali definitivno treba brže tragati za repromaterijalima. Također, treba skidati i barijere koje imamo pri uvozu repromaterijala s alternativnih tržišta. To su sve mjere na kojima radimo. Osim toga, moramo kazati i da stalno apeliramo, upućujemo mjere resornim ministarstvima i sugeriramo što treba činiti. Sve inicijative rezultat su naše komunikacije sa kompanijama, zajedno iznalazimo najbolja riješenja i delegiramo resornim institucijama.

SWOT: Imate li prijedlog kako oporaviti privredu kada sve ovo prođe,nadajmo se vrlo brzo?

VUKOVIĆ: VTK se zalaže da se sve mjere provode paralelno i zaštita zdravlja ljudi, održavanje lanaca snadbijevanja, te financijsko ekonomske mjere. Jedno bez drugog ne ide obzirom da smo doživjeli takav “ udar” o kojemu se jako malo zna pa tako se i postavljaju mjere. Krizne stožere trebaju činiti zajedno ljudi od struke koji paralelno s praćenjem pandemije predlažu restriktivne mjere, kako bi se što prije vratili u redovni životni kolosjek, te ekonomija krenula putem oporavka. Naravno dosta ovisi o našoj ozbiljnosti i odgovornosti pristupa ovom problemu, no i od ozbiljnosti drugih na čija tržišta izvozimo robe a koji su zbog pandemije prestali s narudžbama ili isporukama određenih repromaterijala. Moramo se takođe okrenuti i unutarnjim potencijalima naše prehrambene industrije i dati im svu potporu kako bi snadbjevanje naših građana i na ovaj način bilo upotpunjeno. (swot.ba)