BANJALUKA – Stupanjem na snagu Zakona o akcizama od početka jula gorivo će na teritoriji BiH poskupjeti za oko 12 feninga po litru, a cigarete u prosjeku za 25 do 30 odsto, odnosno najmanje za 50 feninga po kutiji.

Iako je bilo najavljeno, izmjenom Zakona o akcizama BiH, koje su pred usvajanjem u bh. parlamentu, kafa neće poskupjeti, potvrdili su članovi Grupacije prerađivača i prometnika kafe pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH.

Ipak, poskupljenje goriva i cigareta, kako tvrde ekonomisti i predstavnici udruženja građana, biće povod za poskupljenja osnovnih životnih namirnica, iako nema stvarnog razloga za to.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS – SWOT, navodi da iz dosadašnjeg iskustva znamo da poskupljenja goriva izazivaju lavinu i opravdanih i neopravdanih poskupljenja, najčešće više neopravdanih, tako da smatra da bi Vlada trebalo da bude pažljiva i primijeni najavljene mjere u slučaju novih poskupljenja.

Ističe da je Zakon o akcizama iznuđen jer se, s obzirom na ukidanje carina na proizvode iz Evropske unije, moralo naći načina da se nadomjeste izgubljeni prihodi. Nažalost, kaže, ukidanje tih carina se preklopilo i s ekonomskom krizom, tako da je to dodatno doprinijelo destabilizaciji budžetskih priliva.

“Generalno mislim da je Zakon o akcizama u dijelu gdje se odnosi na duvanske proizvode u svakom slučaju u redu, ne samo zbog ekonomskih, nego i zbog širih društvenih razloga, s obzirom na to da znamo koliko ljudi boluje od bolesti izazvanih pušenjem. U tom smislu nemamo neku primjedbu i pozdravljamo uvođenje akcize”, govori Grabovac.

Kaže da je kod uvođenja akcize na gorivo pitanje da li će biti toliko priliva u budžet kao što je planirano, jer ekonomska moć stanovništva i privrede sve više slabi i pitanje je da li će se potražnja održati na nivou na osnovu kojeg su i projektovani prihodi po osnovu tih akciza.

Dodaje da zakon o uvođenju akciza na gorivo nije donesen baš u najsrećnije vrijeme, pogotovo s obzirom na opštu krizu i sve druge probleme koji prate našu privredu.

“Mislim u svakom slučaju da fiskalna politika treba da bude takva da se od bogatijih građana više uzima, a u konceptu neke socijalne pravde, o kojoj svi treba da povedemo računa, mislim da bi bilo puno bolje da su uvedeni veći porezi na dohodak građana, da je ostala diferencirana stopa na dohodak, a ona je sada izjednačena bez obzira na prihode”, dodaje Grabovac.

I Nikola Grabovac, ekonomski stručnjak, smatra da će poskupjeti i ostale namirnice.

“Doći će do poskupljenja i ne znam kome to još nije jasno. Obrazloženje je da će od akciza novac ići za autoput, a s druge strane se prazne džepovi ionako napaćenih građana. Odakle da se finansira? Sve se prelama preko najugroženijih. Samo se likovi u politici mijenjaju, a narodu je sve gore i gore. Akcize su donijete kako bi se popunio budžet, a nigdje programa zapošljavanja ljudi”, govori Grabovac.

Dodaje da treba računati na to da ljudi više nemaju čime da kupuju, pa će trgovine ostati bez kupaca.

I prema riječima Mesuda Lakote, predsjednika Udruženja potrošača FBiH, povećanje akciza na duhan i gorivo će se sigurno reflektovati na životne namirnice, zbog čega su ljudi već sada u strahu.

“Gorivo ima veze sa svim pa ako su trgovci za distribuciju robe koristili naftu, a distributeri zbog akcize povise cijenu goriva, odmah će i trgovci reći kako sada više novca izdvajaju za distribuciju, pa će povisiti i cijenu artikala. Sve to bi trebalo da bude minorno, ali kod nas se nikad ne zna”, kazao je Lakota.

I Dragovan Petrović, sekretar Udruženja potrošača RS, smatra da nije pravi trenutak za uvođenje akciza, pošto se ove godine očekuje jedna prosječno rodna godina, tako da sada, kada je došlo do poremećaja na drugim frontovima, s aspekta uticaja spoljnih faktora i recesije, koja je dodana na našu recesiju koju imamo već 12 godina, nije trebalo ništa dirati.

Prema njegovim riječima, ovo samo daje povoda za korekciju cijena i gdje ima i gdje nema potrebe za tim.

“U budžetu i RS i FBiH nedostaje sredstava i sad treba od naroda da se skupi, da se udari novi namet, u prvom dijelu na najširi dio potrošača, onaj siromašni jer u suštini sirotinja puni budžet, a ne bogati”, kaže Petrović.

U Udruženju građana “Plava sfera” navode da je primjetno da je bezolovni benzin već poskupio za oko 20 feninga, te da su plin i eurodizel poskupjeli za 10 feninga.

“S obzirom na to da rast nadnica ne prati rast cijena, jasno je vidljivo da će doći do slabljenja kupovne moći građana, a samim tim i do manjka kada je u pitanju punjenje budžeta i realizacija naplate roba. To je lančana reakcija gdje će svi u lancu ispaštati dobrim dijelom”, tvrdi Danijel Malić, direktor za razvoj ovog udruženja.

Ranka Mišić, predsjednik Saveza sindikata RS, kaže da je sigurna da će nakon stupanja na snagu Zakona o akcizama poskupjeti određeni proizvodi na koje se te akcize odnose, što je novi udar na poluprazne novčanike građana, prije svega radnika.

Svaki novi namet koji plaća radnik, kako navodi, udar je na njegov ionako skromni džep, tako da je Sindikat principijelno protiv tog zakona, što su javno i rekli.

“Država traži načina da namiri sredstva koja su potrebna za njeno funkcionisanje i nikad se ne libi da potegne tamo gdje se još može neki dinar iščupati, a to su radnici i građani. Bez obzira što se radi o proizvodima koji se mogu tretirati kao oni bez kojih se može, mislim da je u ovom trenutku mnogo važnije reći da svako poskupljenje goriva generiše nova poskupljenja i onda možemo očekivati poskupljenje i ostalih artikala koji se naslanjaju u svom procesu proizvodnje na gorivo, odnosno na naftu”, govori Mišićeva.

Prema njenim riječima, građani mogu očekivati da će još nekoliko maraka biti izvučeno iz njihovih džepova, iako je u tim džepovima već ostalo toliko sitno da prosto ne daje garanciju da se može preživjeti.

Mišićeva skreće pažnju na to da kada barel nafte na svjetskom tržištu pada iz dana u dan, onda to ne prati i snižavanje cijena proizvoda koji se u tom procesu naslanjaju na naftu.

“Niko nije snizio cijenu hljeba zato što je cijena barela nafte prepolovljena. Ali, ako samo i za fening nafta poskupi, istog dana, istog trenutka svi graknu i odmah kažu da moraju poskupjeti. Ja sam stava i mišljenja da Vlada RS apsolutno nije smjela ispustiti iz ruku kontrolu cijena hljeba jer je to osnovna životna namirnica koju, bez obzira bili bogati ili siromašni, morate da jedete”, navodi ona.

Za očekivati je, dodaje, pošto je kod nas neuređeno tržište, da će i pekari podizati cijenu bez obzira što je pšenica vrlo jeftina.

Bez obzira na navode da bi pekari mogli ovo poskupljenje iskoristiti za podizanje cijena proizvoda od brašna, u Udruženju pekara RS kažu da do poskupljenja neće doći.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja, kaže da hljeb neće poskupjeti jer ovo poskupljenje nije značajno da bi se cijene morale mijenjati.

Ni autoprevoznici neće ovo poskupljenje goriva iskoristiti za porast cijena prevoza.

“Već smo formirali cijene za narednu sezonu i ukoliko se porast cijena goriva zadrži na najavljenom, istrpićemo to bez poskupljenja karata međugradskog prevoza. Ukoliko dođe do nekih novih poskupljenja, razmotrićemo mogućnost porasta cijena”, navodi Goran Starčević, izvršni direktor preduzeća “Autoprevoz” Banjaluka.

Safudin Čengić, izvršni direktor kompanije “Centrotrans – Eurolines”, kaže da cijene njihovih karata neće biti povišene sa najavljenim poskupljenjem goriva zbog uvođenja akciza, ali ako u narednom periodu dođe do novih većih poskupljenja moglo bi doći i do porasta cijena njihovih usluga.

U Udruženju prometnika naftnih derivata Federacije BiH ističu da su podržali donošenje zakona i kada je bio u formi nacrta, jer dodatna akciza od deset feninga ide za izgradnju autoputeva, brzih cesta.

Vlada RS zaštitiće građane: Lela Glibo iz Sektora unutrašnje trgovine, tržišta i cijena Ministarstva trgovine FBiH, smatra da ne bi trebalo da dođe do poskupljenja životnih namirnica, ali da je ipak moguće.

“Duhan je visokotarifna, tačnije luksuzna roba i ne treba za svakodnevni život građana, a što se tiče goriva, poskupljenje se može izbjeći ako se distributeri odreknu marže i čini mi se da je to ranije i rečeno. Međutim, s druge strane, ako poskupi gorivo, poučeni ranijim iskustvom, može doći i do novih poskupljenja ostalih namirnica”, govori Glibo i dodaje da je to onda posao inspekcija. I sada su, kaže, tržni centri poluprazni, a ako se pomisli na porast cijena, neka trgovci ne računaju na profit.

Predrag Gluhaković, ministar trgovine i turizma RS, kaže da ne očekuje da će poskupjeti veliki broj proizvoda jer je samo nafta poskupjela.

“Nafta će uticati, ali ne na sve proizvode. Ekonomisti mogu da kažu da je zakon donesen u pogrešno vrijeme, ali da je zakon donesen i prošle godine neko bi našao zašto to nije dobro. Slažem se da nijedno poskupljenje nije dobro, ne odražava se u pozitivnom smislu, ali na neki način se moralo reagovati”, navodi Gluhaković.

Ističe da Vlada RS sigurno neće dozvoliti da svi ujednače cijene i da na prostorima imamo jednaku cijenu jednog proizvoda, iako je kod nas slobodno formiranje cijena i slobodna trgovina.

To je, govori, mjera koju moraju preduzeti da bi zaštitili građane RS.

Ratko Kovačević, portparol Uprave za indirektno oporezivanje, izjavio je da su, skladu s novim Zakonom o akcizama i Pravilnikom o primjeni zakona o akcizama, obveznici koji se bave prometom akciznih proizvoda u našoj zemlji dužni na dan početka primjene Zakona izvršiti popis zaliha akciznih proizvoda, obračunati akcizu po novim stopama, te u roku od sedam dana od dana izvršenog popisa dostaviti Upravi za indirektno oporezivanje popisne liste.

„Razliku akcize dužni su uplatiti u roku od 10 dana od dana dostavljanja popisnih listi u Upravu za indirektno oporezivanje“, naglasio je Kovačević.

Popisne liste trebaju sadržavati sljedeće podatke: vrsta akciznog proizvoda, količina, akciza obračunata prema ranije važećim propisima, akciza obračunata u skladu s novim Zakonom o akcizama, razlika akcize za uplatu (d-c).

Kovačević je napomenuo da su porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom derivata nafte dužni dostaviti popisnu listu s obračunatom putarinom za izgradnju autoputeva od 0,10 KM po jednom litru proizvoda.

Kada su u pitanju duhanske prerađevine, porezni obveznici i druge osobe koji se bave prometom duhanskih prerađevina, dostavljaju popisne liste koje sadržavaju sljedeće podatke: vrsta duhanske prerađevine, količina, stara maloprodajna cijena, stara maloprodajna vrijednost (b x c), PDV sadržan u maloprodajnoj vrijednosti, vrijednost bez PDV-a (d-e), akciza obračunata prema ranije važećim propisima, nova maloprodajna cijena, nova maloprodajna vrijednost (b x h), proporcionalna akciza (42 posto), posebna akciza (b x 0,15 KM), ukupni iznos akcize (j + k), te razlika akcize za uplatu (l – g).

„Količina se upisuje kao broj pakovanja cigareta od 20 komada. Za pakovanja koja su različita od prethodno spomenutog, količina se utvrđuje srazmjerno broju komada u pakovanju“, pojasnio je Kovačević.

Napomenuo je i da se duhanske prerađevine navedene u popisnim listama mogu prometovati najduže šest mjeseci od dana početka primjene Zakona.

Portparol UIOBiH je pojasnio i novi način uvoza duhanskih prerađevina obilježenih s poreznim markicama.

„U slučajevima kada su duhanske prerađevine obilježene s poreznim markicama koje su iznesene iz carinskog područja Bosne i Hercegovine prije stupanja na snagu Zakona, iste se mogu uvesti u roku od 30 dana od dana početka primjene novog Zakona o akcizama“, navodi Kovačević.

Pri uvozu ovih duhanskih prerađevina vrši se obračun i naplata razlike akcize na način da se iznos obračunate akcize prema odredbama novog Zakona umanji za iznos već obračunate i uplaćene akcize prema ranije važećim propisima.

Takođe, duhanske prerađevine koje su uvezene na ovaj način mogu se prometovati najduže šest mjeseci od dana početka primjene novog Zakona o akcizama.

Primjenom novog Zakona mijenja se i obračun i plaćanje akcize na zatečene zalihe.

I u ovom slučaju porezni obveznici i druge osobe dužni su razliku obračunate akcize uplatiti u roku od deset dana od dana dostavljanja popisnih lista Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Plaćanje obračunate akcize vrši se u skladu s propisima koji uređuju način plaćanja indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO.

„Razlika akcize podrazumijeva iznos koji obveznik utvrđuje na način da iznos obračunate akcize prema odredbama novog Zakona umanji za iznos već obračunate i uplaćene akcize prema ranije važećim propisima“, naglasio je Kovačević.

I porezni obveznici i druge osobe koja sa bave prometom kafe, dužni su da za svaku vrstu kafe popisane na zalihama, obračunaju akcizu u iznosima propisanim novim Zakona o akcizama i razliku između obračunate akcize i akcize uplaćene prema ranije važećim propisima, uplate u roku 10 dana od dana dostavljanja popisnih lista Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Od 1. jula uvodi se i obračun i plaćanje putarine na zalihe naftnih derivata.

Tako su porezni obveznici i druge osobe koje se bave prometom derivata nafte dužni da putarinu za izgradnju autoputeva od 0,10 KM obračunaju na zatečene zalihe utvrđene u popisnim listama na dan početka primjene Zakona o akcizama i obračunati iznos uplate u roku od deset dana od dana dostavljanja popisnih lista UIO.

Plaćanje putarine za izgradnju autoputeva vrši se u skladu s propisima koji uređuju način plaćanja indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO.

Kada je u pitanju plaćanje akcize i/ili putarine kod domaćih proizvođača akciznih proizvoda, Kovačević je za Fenu pojasnio da će oni vršiti uplatu obračunate akcize i/ili putarine na zatečene zalihe prilikom prometa istih proizvoda, u skladu s propisima koji uređuju način plaćanja indirektnih poreza i ostalih prihoda i taksi koje naplaćuje UIO.