BANJALUKA – U zanatsko-preduzetničkoj oblasti RS lani je zaposleno 13 odsto manje radnika u odnosu na godinu prije, pokazuju zvanični podaci.

Obim pada zanatske proizvodnje u RS pokazuje i podatak da je ovaj sektor nekada punio republički budžet u iznosu od 57 odsto, dok to sada čini sa svega 13 do 14 odsto, kažu u Zanatsko-preduzetničkoj komori RS.

Nadležni ističu da bi ovaj sektor mogao napraviti značajniji pomak ukoliko bi se podigao kvalitet obrazovanja mladih kadrova i promijenila slika o tome da zanatlije malo zarađuju.

"Buduće zanatlije bi trebalo praksu da obavljaju u stvarnim radionicama koje bi bile obezbijeđene kooperacijom škola i Zanatske komore, kako se to već dugo radi u Evropi, gdje ćemo mi obezbijediti učenicima pravu praksu i proizvesti kadar koji je zaista potreban tržištu rada", rekao je Jovica Bratić, direktor Zanatsko-preduzetničke komore RS.

Lazo Šešić, predsjednik te komore, ukazuje da je kod obrazovanja zanatlija potrebno napraviti radikalne izmjene, navodeći da naše društvo ima pogrešnu percepciju da se bavljenje zanatastvom svodi na puko preživljavanje, iako se, ističe, u tom poslu može dobro zaraditi.

U RS postoji 29.250 preduzetničkih radnji, koje zapošljavaju 52.000 preduzetnika. Od ukupnog broja radnji, njih 93 odsto zapošljava do tri radnika, a preostalih sedam odsto zapošljava između tri i deset radnika, što je izrazito malo u odnosu na evropski prosjek.

Sa druge strane, prema podacima Zavoda za zapošljavanje RS, kvalifikovani radnici u ukupnom broju nezaposlenih čine najbrojniju grupaciju, što već godinama predstavlja konstantu. Od 145.483 nezaposlena u RS, više od trećine njih su kvalifikovani radnici i među njima prednjače prodavači, kojih je 9.788, zatim 4.442 bravara, 4.012 automehaničara, 3.188 vozača teretnih kola, te 2.756 konobara.

"Među kvalifikovanim radnicima prošle godine se najviše zaposlilo mehaničara, mašinista, metalaca, iza kojih slijede trgovci i ugostitelji. To, naravano, ne mora da značiti da su se ti radnici zaposlili u svojoj struci", napominje Snježana Borovčanin, izvršni direktor Sektora za posredovanje i aktivne mjere zapošljavanje u Zavodu za zapošljavanje RS.

Ona ukazuje da poslodavci sve više traže kvalifikovane radnike koji posjeduju dodatna znanja i vještine, zbog čega smatra da radnici treba da prođu kroz neke dodatne dopunske obuke, poput dobijanja sertifikata i atesta za obavljanje djelatnosti.

U Ministarstvu prosvjete i kulture RS objašnjavaju kako kroz upisnu politiku u srednje škole nastoje da isprave disbalans između želja učenika i potreba na tržištu rada. Uprkos tome, srednjoškolci svake godine tradicionalno pokazuju najviše interesovanja za upis u gimnaziju, medicinske i elektrotehničke škole.

"Upise deficitarnih kadrova nastojimo stimulisati tako da poslodavci kod kojih učenici budu išli na praksu obezbijede stipendije i posao nakon završene srednje škole", rekla je Branka Rogač, portparol resornog ministarstva.