BEOGRAD  – Evropska investiciona banka (EIB) je za region Zapadnog Balkana namijenila 1,7 milijardi evra kao pomoć za rješavanje najurgentnijih posljedica pandemije virusa korona, prije svega u zdravstvu i u sektoru malih i srednjih preduzeća, kaže šefica regionalnog predstavništva EIB-a Dubravka Negre.

Na onlajn konferenciji “Kako najbolje iskoristiti pomoć EU?” na kojoj je bilo riječi o ekonomskim mjerama za odgovor na pandemiju u Srbiji, Negre je rekla da EIB radi i na dugoročnoj podršci i pripremi projekata ukupne vrijednosti 2,3 milijarde evra.

“To je nešto što će potrajati malo više i obuhvatiće sve sfere privrede. Nadamo se da će taj paket mjera pomoći oporavku ekonomije i jačanju i zdravstvenih kapaciteta, ali i obnovi vitalne infrastrukture u zemljama u regionu u narednom periodu”, kaže Negre.

Navela je da su institucije EU bile jasne na samitu u Zagrebu da je u fokusu zdravstvo, pomoć zdravstvenom sektoru i oporavku privrede, prije svega pomoć malim i srednjim preduzećima za likvidnost.

Kaže i da zemlje regiona pomažu oporavak privrede svaka sa svojim mjerama, ali da su tu i međunarodne finansijske institucije da pomognu bakarskom sektoru koji bi mogao da plasira sredstva pod povoljnim i boljim uslovima, prije svega za one najugorženije dijelove privrede, a to su mikro, mala i srednja preduzeća.

“Naš cilj je da pomognemo da se osnaži zdravstveni sistem, s jedne strane, koji je njaviše pogođen, ali i da pružimo dugoročne finansijsku, ali i tehničku pomoć za razvoj i realizaciju projekata privrede i privrednika u regionu i u Srbiji”, rekla je Negre.

Napomenula je da je konkretnim finansijskim instumentima podrške bankarskom sektoru skoro milijardu evra plasirano u privredu Srbije u protekle četiri godine.

Time se, dodaje, implemetiraju programi EU i to prije svega programi za podizanje konkurentnosti privrede, ali i programi za pomoć inovativnim kompanijama i razvoju inovacija.

Ona je navela da su se ekonomske mjere koje je donijela Srbija pokazale kao pozitivne, ali da je jako bitno kako pomoći da se oporave sektori koji su najviše pogođeni, kao što su automobilski sektor, transport, turizma i kako usmjeriti snage na preduzeća u tim oblastima sa ciljem da se sačuvaju radna mjesta.

Navela je da podaci Evrostata pokazuju da je Srbija donekle jako dobro plasirana i kada se gleda rast u prvih šest mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle godine, ali i na posljednji kvaral 2019.

Naglasila je važnost makorekonomske stabilnosti i ulaganja javnih rashoda u ono što je zaista prioritet, kao i fokusiranja na to da se zaduživanja na finansijskom tržistu ostvare pod najpovoljnihm uslovima, te dodala da su i MMF i EU stavili na raspolaganje Srbiji jako povoljna finansijska sredstva.

Ona je rekla da očekuje da će Srbija u 2021. zabilježiti značajan rast, a da su preduslovi za to nastavak strukturnih reformi, održanje nivoa zaposlenosti, poreska reforma, dalja korporativizacija javnih preduzeća i navela da bez efikasnog javnog sektora ni privatni sektor ne može da napreduje. (Tanjug)