VAŠINGTON – Stari koncept “Trećeg svijeta” više nije odgovarajući u novoj multipolarnoj globalnoj ekonomiji, te su potrebni novi pristupi kako bi se uzeli u obzir interesi zemalja u razvoju, kazao je predsjednik Svjetske banke Robert Zelik. 
– Globalna ekonomska kriza iz 2009. godine i uspon zemalja u razvoju u svjetskoj ekonomiji pokazali su da kategorizacija zemalja na Prvi i Treći svijet, na donatore i one koji mole za pomoć, na predvodnike i one koji su vođeni, više nije podesna – kazao je Zelik u govoru pred ovonedeljne sastanke Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Vašingtonu na kojima će privrede u naglom usponu imati veću ulogu.
– Važna međunarodna pitanja ne mogu biti rješena bez uključenja zemalja u razvoju u Aziji, Latinskoj Americi i Africi čije ekonomije bilježe ubrzani rast. Decenijama se govori o pojavi multipolarnog sistema i vrijeme je da priznamo da postoji nova ekonomska paralela. Ako je 1989. godina predstavljala kraj Drugog svijeta s komunističkim nasleđem, onda je 2009. godina označila kraj onog što je poznato kao ‘Treći svijet’. Sada smo u novoj, multipolarnoj svjetskoj ekonomiji koja se ubrzano razvija – rekao je Zelik.
Kako je istakao, i dalje postoji siromaštvo u svijetu i taj problem se mora rješavati, i dalje ima zemalja s propalim ekonomijama i to se mora rješavati.
– Globalni izazovi se povećavaju i oni se moraju rješavati, ali se mjenja način na koji se ti problemi moraju rješavati. Zastarjela kategorizacija na Prvi i Treći svijet više nije podesna – ukazao je Zelik i podsjetio da ekonomski napredak zemalja u razvoju ima veliki uticaj na globalnu saradnju, multilateralizam i rad institucija, kao što je Svjetska banka.
– Ekonomske i političke tektonske ploče se pomjeraju i mi se možemo pomjerati zajedno s njima ili možemo nastaviti da posmatramo novi svijet kroz prizmu starog. Moramo priznati novu realnost i djelovati u skladu s njom – istakao je on.
Kako je naglasio, preorijentacija u svjetskoj ekonomiji ne ogleda se samo u Kini i Indiji, već i u jugoistočnoj Aziji, Latinskoj Americi i na Bliskom istoku.
– Podsaharska Afrika će do 2015. godine jačati prosječno više od šest odsto godišnje, dok bi južna Azija, gdje živi više od polovine siromašnih u svijetu, mogla istovremeno bilježiti rast od čak sedam procenata godišnje – kazao je Zelik i upozorio da sa novom moći dolazi i nova odgovornost.
– Zemlje u razvoju teba da shvate da su one sada dio globalne arhitekture. Podjela odgovornosti u novom međunarodnom sistemu neće biti laka, što potvrđuju i svjetski pregovori o trgovini i klimi koji su iznijeli na vidjelo duboka razmimoilaženja između razvijenih ekonomija i zemalja u razvoju – rekao je Zelik i upozorio upozorio da razvijene zemlje ne mogu primjenjivati model koji odgovara svima.
– Politika koja se tiče klimatskih promjena može biti vezana za razvoj i time dobiti podršku zemalja u razvoju za rast zasnovan na malim emisijama ugljenika, ali ne i ako je zasnovana na oštrim restrikcijama i ograničenjima. Zemljama u razvoju potrebni su podrška i finansije da bi investirale u put rasta, zasnovan na čistim tehnologijama. U svijetu 1,6 milijardi ljudi nema pristup električnoj struji. Mada moramo voditi računa o čovjekovoj okolini, ne možemo osuditi afričku djecu da rade domaće zadatke uz svjetlost svjeće ili uskratiti afričkim radnicima radna mjesta u industriji – kazao je Zelik i istakao da je izazov podstaći prelazak na čistiju energiju bez žrtvovanja pristupa radnim mjestima, produktivnosti i rasta koji mogu izvući stotine miliona ljudi iz siromaštva.
– Promjene u svjetskoj ekonomiji i multilateralni sistem znatno su uticali na Svjetsku banku koja takođe mora biti otvorena za promjene. Ona mora voditi politiku stalnih reformi, mjenjati se da bi se prilagodila brzim promjenama okolnosti kako bi najbolje služila interesima siromašnih u svijetu u razvoju – kazao je Zelik.
Ta institucija se nada da će na svojim prolećim sastancima objelodaniti promjene kojima će zemlje u razvoju dobiti najmanje 47 odsto glasačkog udjela. Istovremeno očekuje prvo povećanje kapitala za 20 godina koje će ojačati njene finansije iz kojih je obezbijeđeno više od 100 milijardi dolara pomoći od jula 2008. godine.
