ZAGREB – Za mnoge investitore 2016. godina je bila vrlo uspješna. Cijena zlata je nekoliko odsto iznad nivoa sa početka godine, cijena nafte je porasla čak 47 odsto, a akcije su takođe rasle.

Njemački indeks DAX tokom godine je porastao sedam odsto, britanski FTSE100 13 odsto, dok je američki S&P500 indeks porastao 10 odsto, čime je dostigao najvišu vrijednost u istoriji.

Sudeći po aktivnosti na finansijskim tržištima, značajan dio investitora, ali i analitičara, očekuje da će 2017. godina takođe biti odlična godina za investiranje.

Nafta

Nakon nedavnog dogovora država članica OPEC-a o udruženom smanjivanju prozvodnje nafte s ciljem stvaranja umjetne nestašice na globalnom tržištu, za očekivati je rast cijene crnog zlata tokom 2017. godine.

Treba imati na umu da je cijena barela nafte u januaru 2016. godine u jednom trenutku iznosila približno 28$, a danas je 56$, što znači da je porasla za čak 100 odsto. Zbog toga ne treba očekivati spektakularan rast, a moguće su i privremene korekcije. Cijena će vjerojatno barem na kratko dostići 60$ po barelu.

Zlato

Jedan od najvažnijih faktora koji utiče na cijenu zlata su kamatne stope u razvijenim privredama. Što su kamatne stope više, viši su prinosi na držanje obveznica i štednju u bankama. U takvim situacijama pada interes za posjedovanjem zlata, čije držanje ne donosi nikakvu kamatu, stoga ga dio vlasnika odlučuje prodati i ruši mu cijenu. 

U najvažnijoj svjetskoj privredi (SAD), kamatne stope će vrlo vjerojatno tokom godine biti podignute dva do tri puta, dok će nekoliko evropskih i japanska centralna banka vjerojatno početi najavljivati kraj ciklusa najmjernog rušenja kamatnih stopa u svojim privredama te najaviti skorašnji rast. Na temelju očekivanog rasta kamatnih stopa, vjerojatno će doći do novog vala rasprodaje zlata i pada cijene ispod 1000$ po unci.

Indeksi

Rast kamatnih stopa biće posljedica očekivanja popravljanja privredne situacije u razvijenim zemljama. Zajedno s popravljanjem situacije, rasće prihodi i profiti velikih kompanija, stoga će i cijene njihovih akcija vjerojatno porasti. U posljednih nekoliko desetljeća, akcijski indeksi su na razvijenim tržištima rasli u prosjeku 5-10 odsto godišnje, pa je i u 2017. godini to najizgledniji scenarij.

Naravno, ne treba isključiti mogućnost privremenih korekcija tokom godine. Mnogi profesionalni investitori korekcije koriste za kupovinu akcija/indeksa na povoljnijem nivou te na taj način povećavaju potencijalni profit.

Valute

U posljednje dvije i po godine, američki dolar je u odnosu na japanski jen ojačao 17 odsto, u odnosu na evro 25 odsto, a u odnosu na britansku funtu čak 28 odsto te je sada po nekim parametrima precijenjen. Investitori na finansijskim tržištima su trenutno možda previše pesimistični po pitanju privrednog oporavka i rasta kamatnih stopa u ostatku svijeta, a ponajviše u Evropi.

Rast cijene nafte na globalnom tržištu i porast izvoza na temelju slabog evra, mogao bi potaknuti Evropsku centralnu banku na najavu početka rasta kamatnih stopa u evrozoni.

Ukoliko do toga dođe, na temelju špekulativne potražnje, evro bi u odnosu na dolar tokom godine mogao ojačati možda čak i više od 10 odsto. Budući da odluka o Brexitu za sada nije imala negativnih posljedica na britansku privredu, britanska centralna banka bi takođe mogla završiti ciklus popuštanja monetarne politike, na temelju čega bi tokom godine i funta u odnosu na dolar mogla ojačati više od 10 odsto.

(Izvor: Admiral Markets)