MOSKVA, NJUJORK  – Pravi pokretač rasta cijena zlata su kupovine plemenitog metala od strane centralnih banaka širom svijeta, kaže Peter Šif iz kompanije „Euro Pacific Capital“.

Poznati broker smatra da je lažni optimizam zasnovan na očekivanjima američko-kineskog trgovinskog sporazuma koji se „neće dogoditi“, takođe uticao na cijenu.

Objašnjava da je nagli rast kamatnih stopa prošle sedmice usljed sve većih pritisaka inflacije u privredi i zato što nema dovoljno potražnje za svim obveznicama koje se prodaju.

„Sve to odlično pogoduje zlatu i zato bi ljudi, umjesto da jednostavno prodaju obveznice, trebalo da kupuju zlato jer im je potrebno da se otarase dolara“,  kaže Šif.

„Zapravo, oni treba da se otarase ove valute i potraže pravo utočište, a to je zlato“,  dodaje Šif.

Slične prognoze Šif iznosi skoro tokom cijele godine. Naime, on smatra da kupovina zlata od strane centralnih banaka uticala je na cijenu plemenitog metala, odnosno, dostigla je šestogodišnji maksimum u junu zbog globalnih neizvjesnosti.

Primjera radi, Kina je mjesecima uzastopno punila zlatne fondove, kupivši 10.3 tone u junu, pored skoro 74 tone koje je kupila u periodu od šest meseci od početka godine. U međuvremenu, Rusija je takođe povećala svoje zalihe poluga. Ruske zlatne rezerve porasle su na više od 100 milijardi dolara zahvaljujući rastućim cijenama zlata i naporima zemlje da poveća svoje zalihe u polugama. Samo je u jednom mjesecu Rusija kupila više od 18 tona dragocjenog metala.

Strategija kupovine zlata u zemljama ima za cilj da minimizira izloženost novčanoj strukturi, smatra Šif.

“Dani u kojima je dolar rezervna valuta su odbrojani i vraćamo se na osnovu”, rekao je za RT.

On dodaje da svi znamo da je zlato u prošlosti bilo novac te da će ono opet biti novac u budućnosti:

„A, centralne banke koje su dovoljno pametne da čitaju ono što piše na zidovima sada povećavaju svoje zlatne rezerve.”

Inače, Šif već godinama unazad govori o rušenju dolara.

„Čudi me da je dolar ovoliko izdržao. Cijena zlata će rasti. Nema plafona za zlato zato što nema dna za dolar“, istakao je Šif

Inače, Šif je poznat po tome i što je ukazao na posljednju veliku svjetsku krizu. Slična predviđanja iznio je i ove godine tvrdeći da „više nema mjesta pitanju da li američka ekonomija ide ka recesiji. Ocjenjuje da je ogromna greška bila smanjenje kamatnih stopa od strane američkih Federalnih rezervi početkom godine:

„Nikada nije smjelo da se desi da stopu spuste na nulu u 2008. godine i zadrže je tako punih sedam godina“,  rekao je Šif, koji ovo ponavlja veoma često u svojim podkastima.

„Nulta kamatna stopa i kvantitativno ublažavanje stvorili su probleme u ekonomiji a generacijama će trebati da se isprave“. (RUSSIA TODAY, Swot)