SARAJEVO, BANJALUKA – Nivo cijena u martu ove godine u odnosu na isti mjesec prethodne viši je za 5,1 odsto, pokazuju najnoviji podaci Agencije za statistiku BiH.
Kako se navodi u ovim podacima, prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrana i bezalkoholni napici za 3,3%, alkoholna pića i duvan za 4,1%, stanovanje i režijski izdaci za 9,4%, namještaj, kućanski uređaji i redovno održavanje kuće za 2,4%, zdravstvo za 6,3%, prevoz za 11,1%, komunikacije za 1,5%, rekreacija i kultura za 4,6%, obrazovanje za 3,6%, restorani i hoteli za 6,5%, te ostala dobra i usluge za 2,4%.
Pad cijena
“Prosječni pad cijena je zabilježen u odjeljku odjeća i obuća za 6,3%”, piše u ovim podacima.
Kada su u pitanju rezultati za mjesec dana, ni tu nije ništa bolja situacija.
Naime, u martu ove godine u odnosu na februar potrošačke cijene su više za 1,7 odsto.
“Posmatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u martu 2026. godine u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima alkoholna pića i duvan za 0,9%, odjeća i obuća za 1,8%, stanovanje i režijski izdaci za 0,8%, zdravstvo za 0,3%”, navodi se u ovim podacima.
Takođe, više cijene su zabilježene u odjeljku prevoz za 12,6%, rekreacija i kultura za 0,2 odsto, obrazovanje za 0,4%, te restorani i hoteli za 0,3%”.
Inflacija u martu ove godine u Federaciji BiH
Tako je, prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, godišnja inflacija u martu ove godine u Federaciji BiH iznosila oko 5,2 odsto.
Inflacija u Srpskoj
Sa druge strane, podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da je godišnja inflacija u Srpskoj u martu ove godine iznosila 4,9 odsto.
“Iako rast cijena goriva uzrokovan američko-izraelskom agresijom na Iran svakako jeste imao uticaja na inflaciju, odgovornost je primarno domaća, i to, vrlo konkretno, odgovornost vlasti u BiH. Naime, rast cijena goriva ne bi bio ni približno toliki kakav je sada da su vlasti pravovremeno poduzele mjere da ga spriječe (stvaranjem odgovarajućih rezervi i njihovim plasiranjem na tržište) ili zaustave (smanjenjem akciza i kontrolom cijena), a rast svih ostalih cijena bi također bio puno manji da su vlasti osigurale robne rezerve i njima intervenisale na tržištu i da su kontrolom cijena i sankcijama spriječile i zaustavile neopravdan rast cijena i zloupotrebe na tržištu”, kaže ekonomista Igor Gavran.
Rast cijena nafte i goriva
Prema njegovim riječima, iako su neposredni razlozi dijelom globalni (rast cijena nafte i goriva), a dijelom lokalni (zloupotrebe i neopravdan rast cijena), i u jednom i u drugom slučaju ključna odgovornost je vlasti, odnosno odsustvo njihovog djelovanja.
“A kada jesu djelovali, onda je to bilo štetno, kao što je povećanje cijena određenih energenata i usluga koje direktno utvrđuju ili odobravaju vlasti, odnosno javna preduzeća”, naglasio je Gavran. (Agencije, Foto Freepik)
