TIRANA – Građevinski sektor postao je glavni pokretač albanske ekonomije, ali stručnjaci upozoravaju da se iza ubrzanog rasta kriju ozbiljni strukturni problemi, uključujući nisku produktivnost, preveliku zavisnost od nekretnina i sumnje na pranje novca.
Prema podacima Eurostata za 2024. godinu, građevinarstvo je činilo 13,8 odsto bruto dodate vrijednosti Albanije, što je najveći udio u Evropi i više nego dvostruko iznad prosjeka EU od 5,5 odsto.
Niko u regionu nije ni blizu tog nivoa – Kosovo ima oko deset odsto, dok su Srbija, Sjeverna Makedonija, BiH i Crna Gora znatno ispod.
Ekonomisti upozoravaju da takva struktura pokazuje da se albanska ekonomija i dalje oslanja na djelatnosti koje stvaraju ograničenu dugoročnu vrijednost, poput građevinarstva, niskoproduktivne poljoprivrede, turizma i tržišta nekretnina, dok su industrija i prerađivački sektor ostali slabo razvijeni.
Posljednjih godina Tirana i priobalje doživjeli su pravi građevinski procvat, uz izgradnju velikog broja stambenih nebodera, luksuznih naselja i turističkih kompleksa. Istovremeno, cijene nekretnina naglo su porasle i u mnogim slučajevima više nisu u skladu sa prihodima prosječnih građana.
To je otvorilo pitanje porijekla kapitala kojim se finansiraju brojni projekti. Dio ekonomista i istražitelja upozorava da bi dio ulaganja mogao biti povezan sa korupcijom, organizovanim kriminalom i pranjem novca stečenog trgovinom drogom. Iako nema dokaza da su svi građevinski projekti finansirani nezakonitim sredstvima, obim i brzina izgradnje izazivaju sumnje u porijeklo dijela uloženog novca.
Građevinski sektor smatra se pogodnim za pranje novca jer omogućava ulaganje velikih količina gotovine kroz kupovinu zemljišta, izdavanje dozvola, angažovanje podizvođača i prodaju stanova po visokim cijenama. U državama sa slabijom kontrolom i netransparentnim vlasništvom takvi projekti mogu povezivati kriminalni kapital sa legalnim poslovanjem.
Glavna urednica ekonomskog časopisa “Monitor” Ornela Liperi upozorila je da Albanija ne može dugoročno graditi razvoj na građevinarstvu, ocijenivši da taj sektor ne stvara trajnu ekonomsku vrijednost i da je, prema sve češćim istragama Specijalnog tužilaštva za borbu protiv korupcije (SPAK), u pojedinim slučajevima korišten i za pranje novca.
Podaci pokazuju da industrija učestvuje sa oko 12 odsto u bruto dodatoj vrijednosti Albanije, dok prosjek EU iznosi 19 odsto. Istovremeno, poljoprivreda čini čak 18 odsto albanske ekonomije, naspram svega dva odsto u EU, ali ni tako veliki poljoprivredni sektor nije uspio razviti snažnu prehrambenu industriju. Zbog toga Albanija posljednjih godina bilježi rast uvoza hrane, uprkos razvoju turizma.
Oko 34 odsto stranih ulaganja u 2025. godini odnosilo se na nekretnine, dok je u prvom kvartalu 2026. taj udio porastao na 42 odsto.
Istovremeno, Albanija se i dalje suočava sa iseljavanjem mladih i kvalifikovanih radnika, niskim platama i starenjem stanovništva. Ekonomisti upozoravaju da građevinski procvat stvara utisak prosperiteta, ali ne rješava ključni problem – nedostatak produktivne i raznovrsne privrede koja bi dugoročno mogla obezbijediti održiv rast i viši životni standard. (Tirana Times, Foto Unsplash)
