LONDON – Banke srednje veličine postaće prošlost jer će se postepeno suočavati sa sve težim poslovnim okruženjem, odnosno uspjeće samo one veoma velike i usko specijalizovane kompanije.

To je naime uvjerenje koje već godinama vlada tržištem i zaista, predviđanja nisu nimalo dobra. Posebno kad se uzmu u obzir povećani troškovi zbog usklađivanja s propisima, zadržavanje postojećih naknada i to u okruženju niskih kamatnih stopa i dugotrajne makroekonomske nesigurnosti, ograničenja koje nameće Basel III te, naravno, rastuća konkurencija od inovativnih FinTech kompanija, smatra Chris Truce, direktor razvojne platforme u Saxo banci.

“Uprkos svemu, tehnološke inovacije omogućavaju nove poslovne modele koji su još više orijentisani na potrebe korisnika i upravo je to prednost za banke srednje veličine, a da istovremeno zadrže svoju agilnost s brzim reakcijama na tržišne promjene. Naime, govorimo o novom razdoblju otvorenog bankarstva gdje takve banke sa širokim i prilagodljivim mogućnostima i uslugama mogu ispuniti veća očekivanja kupaca, zahvaljujući pristupu preko API-ja, odnosno interfejsa za programske aplikacije. Ne samo da će im to omogućiti opstanak, već i uspješnije poslovanje”, smatra C. Truce.

No, za to je potrebna radikalna promjena u modelima poslovanja i načinu razmišljanja u bankama, a u Saxo banci vjeruju da će kombinacija ozbiljnih socioekonomskih promjena i ekonomskih pritisaka potaknuti sve banke da to moraju učiniti. Naime, sve najnovije inovacije u digitalnoj tehnologiji zauvijek su promijenile očekivanja korisnika. Mnogima je korištenje najrazličitijih aplikacija na pametnim telefonima dio svakodnevice, pri čemu se od aplikacija očekuje da su responzive, jednostavne za korištenje i prilagođene specifičnim potrebama. U mnogim industrijama koje su vezane na krajnje korisnike, vidimo prelaz iz ekonomije koja se temelji na uslugama i u kojoj su kompanije, uključujući banke, razvijale odnose s korisnicima i garantovale prihode dodavanjem sve više i više novih usluga, u ekonomiju u kojoj je korisničko iskustvo (UX) na prvom mjestu.

“Banke prvenstveno moraju preispitati koju to vrijednost one donose svojim korisnicima i koje su im osnovne kompetencije. Sve je to najčešće sadržano u samom identitetu ili brendu, a banke ga moraju razumjeti ili iznova graditi u današnjem digitalnom svijetu gdje se gubi pozicija posrednika i korisnici direktno, preko različitih uređaja, dolaze do usluga. Da bi kroz lojalnost korisnika dugoročno došli i do povećanja prihoda iz digitalnih usluga, banke se više moraju koncentrisati na veoma personalizovani pristup i brze reakcije jer će tako povećavati stepen zadovoljstva i obim takvog poslovanja”, ističe Truce.

Ako pogledamo unazad, bankarstvo nije industrija poznata po brzim prilagođavanjima na zahtjeve korisnika, a neki od razloga su stroga regulisanost, fiducijarna odgovornost prema klijentima te stroga primjena pravila o zaštiti potrošača i sprječavanju pranja novca. Nadalje, njihove se usluge temelje na složenim i skupim sistemima koje je teško mijenjati, a tu je i dugogodišnja navika da banke, bez obzira na cijenu i vrijeme, žele da imaju potpunu kontrolu i pregled nad svim procesima u osmišljavanju i uvođenju novih usluga.

Zamislite da nacionalna ili regionalna banka želi domaćim privatnim korisnicima da omogući pristup globalnom tržištu hartija od vrijednosti. Mogla bi to napraviti sklapanjem ugovora s drugom bankom za korištenje njene usluge, ali uz potpuno prilagođavanje vlastitom brendu i potrebama svojih korisnika. No, banke najčešće krenu samostalno, ispočetka – povezuju se s glavnim berzama, definišu načine plaćanja, interne procese o upravljanju rizicima i obrađivanje transakcija te onda i sve procese vezane uz pravo, poreze, usklađenost s propisima, ljudske resurse i slično, pojašnjava Truce.

Osim što je to sporo, može biti i skupo i rizično. Naime, ako je banka požurila s novom uslugom, moguće su funkcionalne, ili, još gore, regulatorne greške, a ako je bila prespora, već je neko drugi preuzeo većinski komad na tom tržištu. U svakom slučaju, veliki su troškovi donijeli minimalnu dodanu vrijednost za korisnika.

“Jasno da su kompanije koje su prihvatile tzv. white label rješenja, otišle korak dalje, ali moderna tehnologija danas je omogućila još jedan skok. Ponovo se vraćamo na API-je jer njihova primjena donosi stvarni novi poslovni model, odnosno pristup rješenjima i mogućnostima koja se mogu učinkovitije integrisati u platforme za korisnike, u odnosu na prethodne modele za saradnju”, ističe Chris Truce, sa svoje pozicije u Kopenhagenu. I to su već napravile mnoge male i velike kompanije. To je logično za manje kompaije, koje su tehnološki usmjerene, ali s manjim mogućnostima ulaganja, no zanimljivo je kako ima i primjera velikih kompanija koje su se okrenule uslugama od pružalaca usluga u oblaku.

Konačno, modeli zasnovani na korištenju API-ja dopuštaju banci manje kapitalno-intenzivni pristup kako bi iskoristila nove poslovne mogućnosti, a samim time i nove izvore prihoda. U slučaju primjera širenja portfolija na međunarodno tržište kapitala, banka bi onda, umjesto da unaprijed uloži u cjelokupno tržišno povezivanje i infrastruktu, prvo mogla da testira reakciju korisnika ponudom usluge preko API-a treće strane. U zavisnosti od reakcije, banka bi nastavila saradnju s partnerom ili značajno povećala ulaganja, ako vidi priliku za širenje svojih usluga.

Prihvatanje otvorenih API-jeva zapravo je ispunjavanje prioriteta svakog direktora ili predsjednika Uprave jer donosi rast digitalnih prihoda, pa čak i privlačenja novih i naprednih kadrova. Naime, od početka finansijske krize, banke se bore da privuku najbolje mlade diplomante jer mnogi od njih čeznu za uslovima rada i atmosferom koja vlada među divovima e-trgovine i kompanijama iz potrošačke elektronike.

Sve u svemu, otvorena i agilna arhitektura poslovnih procesa ili tehnologije, preduvjet je za brzo prilagođavanje promjenjivim tržišnim uslovima i potrebama korisnika, a tehnologija nam je, osim alata za drugačiju saradnju s trećim stranama, omogućila i nove prilike za povećanje zadovoljstva korisnika i nivoe njihovog povjerenja, zaključuju u Saxo banci. (Bankar.me)