Poreska uprava Republike Srpske trenutno provodi kampanju „Recite NE plati u koverti“, kojom želimo povećati svijest radnika u Republici Srpskoj o značaju uplate doprinosa na njihovu cjelokupnu mjesečnu platu, ali kojom želimo i podržati i ohrabriti radnike da prijave svaku isplatu dijela plate u koverti, rekao je u Goran Maričić, direktor Poreske uprave Republike Srpske.

Kažite nam šta je cilj kampanje i na koji način je realizujete?
MARIČIĆ: Poreska uprava Republike Srpske trenutno provodi kampanju „Recite NE plati u koverti“, kojom želimo povećati svijest radnika u Republici Srpskoj o značaju uplate doprinosa na njihovu cjelokupnu mjesečnu platu, ali kojom želimo i podržati i ohrabriti radnike da prijave svaku isplatu dijela plate u koverti.
Ovu kampanju koja će trajati do kraja godine provodimo putem štampanih i elektronskih medija, i to emitovanjem video spota i radijskog džingla koji zajedno sa objavama u štampi i portalima sadrže ključne poruke ove kampanje, za koje se nadamo da će doći do svih radnika na koje se odnose ili na koje bi se u budućnosti mogle odnositi. Za nas je posebno važno da radnici u Republici Srpskoj, koji ne dobijaju cijeli iznos svoje plate na račun nego im poslodavac dio ličnog primanja daje u gotovini, shvate da prihvatanjem dijela plate u gotovini, na ruke, u koverti, ili kako god se to zvalo, najveću štetu čine samom sebi, ali i Republici Srpskoj, odnosno njenom budžetu iz kojeg se finansiraju mnogi projekti važni za život svakog čovjeka u Republici Srpskoj.

Sa ciljem da suzbijemo ovu negativnu pojavu, koja je svakako prisutna, Poreska uprava RS će i u narednom periodu kontinuirano vršiti kontrole poreskih obveznika, što znači da će biti kontrolisani i svi oni za koje se pretpostavlja ili za koje imamo prijave da svojim radnicima dio plate isplaćuju u gotovom novcu.
Takođe, treba reći i da je naša namjera da ovom kampanjom djelujemo preventivno kako na radnike, tako i na poslodvce u Srpskoj, jer cilj Poreske uprave Republike Srpske svakako nije kažnjavanje, već uvođenje poslovanja poreskih obveznika u zakonske okvire, sprečavanje rada na crno i prikrivanja prihoda, suzbijanje nelojalne konkurencije, te povećanje stepena dobrovoljnog izvršavanja obaveza, kao jedan od ključnih ciljeva naše institucije.

Koliko često Poreska uprava kontroliše da li neka firma svojim radnicima isplaćuje dio plate u gotovini, kako vršite te kontrole, gdje je ta negativna pojava najprisutnija i koje to sve indikatore ili alate koristite u svom radu na razotkrivanju takvih nezakonitosti?
MARIČIĆ: Poreska uprava Republike Srpske kontinuirano, a u okviru redovnih kontrola, vrši kontrole sa ciljem otkrivanja poreskih obveznika koji isplaćuju dio plate u gotovom novcu, odnosno u takozvanoj „koverti“, čime nanose štetu budžetu RS, ali i svojim radnicima kojima će zbog manjih iznosa uplata doprinosa biti i manje penzije.

Dakle, Poreska uprava Republike Srpske te kontrole vrši u okviru redovnih kontrola i ne ide ciljano u kontrole samo onih poreskih obveznika za koje se sumnja da isplaćuju dio plate u gotovini, i ne kontroliše samo taj jedan segment koji se odnosi na isplate dijela plate radnicima u gotovom novcu, već Poreska uprava vrši redovnu sveobuhvatnu poresku kontrolu poslovanja po svim poreskim oblicima, i to je naša kontinuirana aktivnost, da ne kažem svakodnevna, jer mi redovne terenske kontrole vršimo svakodnevno.

Ukoliko se u postupku kontrole utvrdi da poreski obveznik nije pravilno obračunao, prijavio i platio porez na lična primanja, a Poreska uprava RS dokaže takve nezakonite radnje, poreskom obvezniku se obračunava i nalaže za plaćanje puni iznos poreza i doprinosa na lična primanja na iznos plate koji je stvarno bio isplaćivan. Takođe, protiv poreskog obveznika se pokreće prekršajni ili krivični postupak u zavisnosti od visine utajenih poreza i doprinosa. Tako je za 11 mjeseci ove godine, Poreska uprava izvršila 1.470 redovnih terenskih kontrola, nakon kojih je rješenjima naloženo plaćanje 44,9 miliona KM novoutvrđenih obaveza, te je izdat i 241 prekršajni nalog na ukupan iznos kazne od 977.170 KM, dok je u istom periodu nadležnim tužilaštvima podnijeto 36 izvještaja zbog osnovane sumnje da su počinjena krivična djela utaje poreza i doprinosa kojim je po budžet RS pričinjena šteta od tri miliona maraka. U tim ukupnim iznosima sadržane su i obaveze utvrđene prilikom kontrola, a koje se odnose na isplate dijela plate u gotovom novcu.

Inače, ova pojava je prisutna u privatnom sektoru gdje poslodavci vrše uplatu poreza na dohodak i doprinosa radnicima na jedan dio plate, najčešće na iznos minimalne plate, a isplatu razlike plate vrše u gotovom novcu, bez evidentiranja tih isplata u knjigovodstvenim evidencijama.

S tim u vezi, podsjećam da je svaki poslodavac u Republici Srpskoj dužan da evidentira ostvareni prihod, a ukoliko to ne učini preuzima rizik da će biti otkriven i sankcionisan u skladu sa zakonom, zbog prikrivenih prihoda. Poreska uprava RS ogromnu pažnju posvećuje upravo otkrivanju neevidentiranih ili prikrivenih prihoda, prikazivanju troškova koji nisu stvarno nastali, te dobiti, a sve to poslodavci u RS koriste kako bi omogućili skrivene isplate u gotovom novcu. Dakle, porijeklo gotovog novca potiče upravo iz neevidentiranih prihoda kroz neizdavanje fiskalnih računa, te prikazivanjem troškova koji nisu stvarno nastali, neprikazivanjem naplate potraživanja, iz dobiti i slično.

Prilikom planiranja kontrola sa ciljem otkrivanja isplata u gotovini, Poreska uprava RS u velikom broju slučajeva akcenat stavlja na one poreske obveznike koji prijavljuju radnike na minimalan ili ujednačen iznos plate, te se vrši analiza odnosa dobiti određenog poreskog obveznika i broja prijavljenih radnika na minimalnu platu. Pored toga, neki od indikatora prilikom planiranja kontrola je i kada broj prijavljenih radnika nije u proporciji sa prihodima iskazanim u godišnjim izvještajima, ali i kada iznos plata iskazanih na MPO-1002-Mjesečna prijava poreza po odbitku suviše odstupa od prosječne plate za određen stepen stručne spreme, kao i kada je radnik prilikom promjene poslodavca pristao na manju mjesečnu zaradu. Takođe, prilikom ovih kontrola, u obzir se uzima i vrsta djelatnosti poreskog obveznika, zatim stepen stručnosti i drugo, a sve su to alati koje Poreska uprava RS ima na raspolaganju da dokazuje i dokaže isplate dijela plata u gotovom novcu.

Koliko je u svemu tome važna podrška radnika, odnosno koliko su radnici spremni da sarađuju sa inspektorima „protiv“ svog poslodavca, obzirom da im egzistencija zavisi od zarade koju ostvaruju kod tog poslodavca?
MARIČIĆ: Podrška i saradnja radnika sa inspektorima prilikom kontrole je od velike važnosti. Naime, da bi te kontrole bile što uspješnije i imale što veći efekat, potrebno je i da se uključe i sami radnici koji dobijaju dio plate u gotovini, jer su prijave radnika sa validnom dokumentacijom od velike koristi prilikom kontrola. Međutim, problem pri vršenju kontrola predstavlja činjenica da radnici, iz straha da ne ostanu bez posla, uopšte ne sarađuju sa inspektorima,

odnosno izjavljuju da je iznos koji dobiju na svoj tekući račun, cjelokupan iznos njihove mjesečne plate. Inače, inspektori Poreske uprave RS redovno u sklopu kontrola uzimaju izjave od radnika, odnosno traže od radnika da se izjasne koliko tačno iznosi njihova mjesečna plata, što unose i u zapisnik o kontroli, ali opet ponavljamo da dobar dio radnika da je iznos koji dobijaju na tekući račun njihova cijela plata, odnosno ne žele da izjave da dio plate dobijaju u gotovini.

Kao posljedica svega toga, Poreska uprava Republike Srpske je konstantno suočena sa svakodnevnim žalbama radnika iz realnog sektora koji ispunjavaju uslove za penziju, jer im nisu uplaćivani porezi i doprinosi na cijeli iznos plate, što im sada umanjuje koeficijente za obračun penzije. Međutim, dobar dio tih prijava uslijedi kada radnik okonča rad kod poslodavca tako da nije moguće dokazati da je bilo isplata u gotovom novcu. I zato je, opet naglašavam, važno da radnici na vrijeme shvate koliko štete sebi nanose ukoliko pristaju da dio plate dobijaju u gotovom novcu.

Kao što sam rekao, u otkrivanju konkretnih slučajeva isplata dijela plate u koverti, najvažnija je saradnja radnika sa inspektorima prilikom kontrole. Evo trenutno radimo na dva predmeta gdje uz podršku radnika koji aktivno sarađuju sa našim inspektorima, prikupljamo dokaze o isplatama dijela plata u kovertama. U jednom slučaju se radi o poznatoj firmi iz Teslića, a u drugom slučaju je u pitanju jedna privatna ustanova za stare osobe iz Kneževa, za koje imamo značajan broj priznanja radnika i materijalnih dokaza, o čemu ćemo svakako obavjestiti i nadležno tužilaštvo, ali zbog interesa dalje istrage ne mogu govoriti o više detalja.

Pored toga, ove godine smo vršili kontrolu u jednoj većoj firmi iz Banjaluke, gdje smo u saradnji sa drugim istražnim organima, utvrdili isplate dijela plata radnicima u gotovom novcu, što nam je potvrdio i veći broj radnika te firme, a mi smo u tom predmetu pomenutoj firmi naložili plaćanje oko 6,8 miliona maraka novoutvrđenih obaveza. Postupak po žalbi poreskog obveznika je još u toku, tako da i ovdje ne bih iznosio više detalja.

Napominjemo da je bilo i slučajeva kada dobijemo anonimno pismo radnika određene firme, u kojima navode da dobijaju dio plate u gotovini, ali kada naši službenici odu u kontrolu svi radnici redom izjavljuju da ne dobijaju dio plate u gotovini, već da je iznos na računu cjelokupan iznos njihove plate.

Kakva je vaša poruka radnicima i poslodavcima u Republici Srpskoj, kada je u pitanju ova negativna pojava isplate dijela plate u koverti?
– Poreska uprava Republike Srpske i ovom prilikom poziva radnike koji dio svoje mjesečne plate dobijaju u gotovini da sve takve slučajeve prijave Poreskoj upravi RS, na dobro poznate kontakt adrese, i da sarađuju sa inspektorima Poreske uprave, te da na taj način misle na svoju budućnost.

Radnici moraju da shvate da prihvatanjem dijela plate u koverti najveću štetu nanose sebi, jer će im zbog manjih uplata po osnovu poreza i doprinosa svakako biti manji i iznosi penzija kada za to dođe vrijeme, dok manji iznos plate preko računa jer drugi dio dobijaju na ruke, umanjuje i njihovu kreditnu sposobnost u bankama, što ih onemogućava da eventualno rješavaju svoja egzistencijalna pitanja poput stambenog, zatim kupovine automobila, kreditiranja putovanja i svih drugih potreba svakog čovjeka kojem za to trebaju kreditna sredstva.

Pored toga, pozivamo i poreske obveznike da posluju legalno, u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i da za svoje zaposlene uplaćuju poreze i doprinose na cjelokupan iznos plate, i tako pokažu da su odgovorni prema svojim zaposlenim i prema Republici Srpskoj, jer se sredstva prikupljena po osnovu poreza i doprinosa usmjeravaju u brojne infrastrukturne projekte širom RS, kako bi naši građani mogli da koriste kvalitetnije puteve, da bi imali kvalitetnije zdravstvene usluge, bolje obrazovanje, ali i da bi izgradili i obnovili naše škole, fakultete, bolnice, domove zdravlja i sve ono što je potrebno za kvalitetniji život svakog čovjeka Srpske.