BRČKO – Investicioni okvir za zapadni Balkan pruža podršku realizaciji projekata omogućujući brži razvoj privreda zemalja regiona usmjerenih ka EU.

Tim sredstvima obnovljena je infrastruktura Luke Brčko, koja je dio evropske mreže koridora. Ulaganje je opravdano većim transportnim kapacitetima.

Jedina međunarodna riječna luka u BiH, luka u Brčkom povezanošću sa zemljama EU i istoka ima potencijal da postane regionalni logistički centar.

Od planova do realizacije potrebna su ulaganja. Sredstvima Investicijskog okvira za zapadni Balkan cestovni robni transport značajno je preusmjeren na riječni u skladu sa standardima Zelene tranzicije.

“U obnovu i revitalizaciju Luke Brčko uloženo je 10 miliona evra grant kredita i tri miliona evra grant sredstava. Dakle, značajan je iznos nepovratnih sredstava uložen, tri miliona evra, i to ne bi bilo moguće bez evropskih fondova i bez EU”, kazao je Perica Josić, direktor JP Luka Brčko”, prenijela je Federalna televizija.

“Mi zagovaramo da se naprave poveznice i Luka Brčko da se sutra stavi u apsolutni svoj kapacitet i da spremno dočekamo novi projekat EU, a to će biti Šamac – Vukovar”, kazao je Velibor Peulić, glavni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH”.

Modernizacija infrastrukture i tehnoloških procesa olakšala je i ubrzala transport robe.

“Imali smo prije nekoliko dana pretovar 1.000 tona uglja koji je stigao iz Češke i taj pretovar smo odradili za 4-5 sati, a do sada nam je za taj pretovar trebalo više od osam sati”, navodi Josić.

“Nova dizalica je nosivosti 27 tona, ove koje su bile su šest tona”, ističe Mario Bosankić, poslovođa u organizacionoj jedinici Pretovar JP Luka Brčko.

Nedim Zahirović rukovalac je dizalice i kaže da se brže završi posao pomoću nove u odnosu na staru. Potrebe privrede su sve veće, a kapacitet luke limitiran je višedecenijskim problemom.

“Nakon deminiranja ide revitalizacija korita rijeke Save, što će dovesti do 30 odsto povećanja broja plovnih dana za luku. Istovremeno radimo sa RH na rekonstrukciji mosta Brčko – Gunja, koji će vratiti promet koji je luka izgubila”, istakao je ministar transporta i komunikacija BiH Edin Forto (NS).

“Sredstva EU su usmjerena i u ovaj projekat, u pitanju je osam miliona eura, po implementaciji tog projekta će plovni put rijeke Save moći biti dalje unaprijeđen”, istakla je Sabina Dizdarević, šefica Odsjeka za regionalni razvoj i infrastrukturu u DEI.

U protekloj deceniji BiH je prebačeno milijardu evra bespovratnih grant sredstava. Bez projekata nema ni finansijske podrške. Najznačajniji je izgradnja koridora 5c.

“To se prvenstveno odnosi na željezničku infrastrukturu, elektrifikaciju pruga i povezivanje na TNT mrežu, što će omogućiti efikasnije varijante intermodalnog transporta. Ne možemo izbjeći da spomenemo međunarodni plovni put naše rijeke Save, odnosno jedinu našu međunarodnu riječnu Luku Brčko, čiji se kapaciteti moraju značajno više iskoristiti”, napominje Adisa Hasković Džubur, šefica Odsjeka na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije UNSA.

Sve dok su strane investicije i budžetska izdvajanja u BiH deficitarni, bespovratna sredstva EU su još značajnija za modernizaciju transportne infrastrukture. (Agencije, Foto Luka Brčko)