Udruženje ekonomista RS SWOT izdalo je treći broj kvartalnog ekonomskog monitora sa osnovnim makroekonomskim pokazateljima u prethodnom periodu.
Republika Srpska je prošle godine u tehničkom smislu izašla iz recesije, ali se njena ekonomija i dalje nalazi pred velikim izazovima, najvećim dijelom zbog prepreka koje su se pred njom nalazile i prije izbijanja globalne ekonomske krize.
Oporavak spoljnotrgovinskih partnera RS uticao je na povećanje tražnje i izvoza, ali je ostao stari problem da u
izvoznoj korpi dominiraju proizvodi sa niskim stepenom dodatne vrijednosti.
Privredni rast u trećem prošlogodišnjem kvartalu bio je zasnovan na prerađivačkoj industriji i trgovini na veliko i malo, koja je postala najznačajniji generator oporavka. S druge strane, taj učinak ublažen je snažnim padom sektora proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, gasom i vodom i građevinarstva.
Posebno je zabrinjavajući pad sektora građevinarstva kao generatora razvoja velikog broja industrijskih grana čija je perspektiva vrlo neizvjesna bez urgentnog pokretanja velikih infrastrukturnih investicija. Građevinarstvo je u
prvih 11 mjeseci 2010. godine produbilo pad iz prethodnog perioda pa se vrijednost izvršenih građevinskih radova smanjila za 19,6% (u 2009. pad je iznosio 8%), dok je istovremeno broj radnika angažovanih na građevinskim radovima smanjen za 13%.
Ovaj sektor platio je ceh pretežnom oslanjanju na stanogradnju, koja je doživjela ekspanziju u godinama prije izbijanja globalne ekonomske krize.
Posljedica prelijevanja krize u RS bio je i značajan pad standardastanovništva, koje je odlagalo velike investicije
za bolja vremena usljed čega je izduvao balon koji se formirao na tržištu nekretnina.
Imajući u vidu aktuelni rast nezaposlenosti i smanjenje plata teško je očekivati skori preokret u građevinskom sektoru.
Kada je u pitanju finansijski sektor mnogo govori podatak da su banke u prva tri kvartala prošle godine poslovale sa gubicima. Takav rezultat posljedica je još zamrznutog kreditiranja, smanjenja depozita i rasta udjela nekvalitetnih kredita u ukupnim kreditnim plasmanima. Bez obzira na te teškoće bankarski sektor je i dalje likvidan i prilično stabilan.
Kompletan sadržaj ekonomskog monitora možete pročitati ovdje.
