Poslovna godina koja je iza nas bila je uspješna, ostvareni su dobri rezultati, gdje svakako vrijedi spomenuti podatak da je BiH u 2017. godini ostvarila do sada najveću pokrivenost uvoza izvozom, dok je rast izvoza zabilježen u svim sektorima, a  prednjače elektroenergetski, hemijski i drvni sekor, rekao je to u intervjuu za „Swot.ba“ Bruno Bojić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

Prema njegovim riječima, u ovoj godini se očekuje dalji rast bh. privrede, te naglašava da je svakoj državi za njen privredni progres najbitniji imidž, ali da nažalost BiH u ovom momentu nema dobar imidž.

„Naša politička previranja, kompleksan ustroj zemlje sa preglomaznom administracijom, neharmonizovano zakonodavstvo, sporost sudstva i siva ekonomija su ključni elementi zaobilaska investicija koje su prijeko potrebne za ekonomski progres i napredak“, rekao je Bojić.

SWOT: Kako ocijenjujete poslovnu 2017. godinu i kakva su vaša očekivanja od 2018. godine? Da li se možemo nadati boljim ekonomskim trendovima?

BOJIĆ: Sa sigurnošću mogu reći da je poslovna 2017. godina bila uspješna. Ostvareni su dobri rezultati i ispunjena očekivanja. Naravno, ne smijemo biti previše zadovoljni ostvarenim rezultatima obzirom da nismo dovoljno iskoristili bogatstvo prirodnih i ljudskih resursa. Boljim trendovima se uvijek možemo i trebamo nadati i oni su ostvarivi ukoliko svi zajedno budemo radili na poboljšanju ekonomskih prilika.

SWOT: Pokrivenost uvoza izvozom u BiH je u 2017. godine značajno povećana. Šta je sve na to uticalo i da li se može očekivati dalji nastavak tog trenda u 2018. godini?

BOJIĆ: Istina, ostvarili smo do sada najveću pokrivenost uvoza izvozom i ona iznosi 61,71%, što je više za 2,73% u odnosu na prethodnu godinu. Uvjerenja sam da će se trend rasta nastaviti i u 2018. godini. Ne treba zaboraviti da na povećanje pokrivenosti uvoza izvozom utiču brojni faktori. Jedan od njih je kvalitet bosanskohercegovačkog proizvoda, a to smo uspjeli, s obzirom da nam je više od 70% cjelokupnog izvoza ostvareno u Evropskoj uniji, gdje se zahtijevaju europski standardi.

SWOT: Kakvi su rezultati spoljnotrgovinske razmjene u 2017. godini, kolika je, kakve su stope rasta i koji sektori su se posebno isticali u spoljnotrgovinskoj razmjeni?

BOJIĆ: Bosna i Hercegovina je u 2017. godini ostvarila izvoz u vrijednosti od 11.384.774.000 KM, te u odnosu na 2016. godinu povećala izvoz za 16,54 %. Ukupan obim spoljnotrgovinske razmjene je povećan za 14,61% i njegova vrijednost iznosi 29.832.114.000 KM. Spoljnotrgovinski deficit u 2017. godini iznosi  7.062.566.000 KM. Uvoz u Bosnu i Hercegovinu u 2017. godini iznosio je 18.447.340.000 KM, što je više za 13,44% u odnosu na prethodnu godinu.

Porast izvoza iz BiH u odnosu na prethodnu godinu ostvaren je u svim zemljama vodećim partnerima u spoljnotrgovinskoj razmjeni. Procentualno najviše ostvareni rast izvoza zabilježen je u Crnu Goru, Mađarsku, Srbiju i Hrvatsku. Kod uvoza, najveći procenat povećanja je zabilježen iz Ruske Federacije, SAD-a, Poljske i Mađarske. Najznačajniji spoljnotrgovinski partner Bosne i Hercegovine je Evropska Unija. Od ukupnog godišnjeg izvoza u EU plasiramo 70,4% naših proizvoda, a od ukupnog uvoza u BiH, uvozimo iz zemalja EU 67,4% proizvoda. Najznačajniji partner po obimu razmjene iz EU je Hrvatska, a po vrijednosti izvoza Njemačka. U poređenju sa 2016. godinom, u 2017. godini je došlo do povećanja ukupne vrijednosti izvoza u Hrvatsku za 30,38%. Istovremeno je povećan i uvoz za 16,18%. Sa zemljama  CEFTA-e 2006,  BiH učestvuje u razmjeni sa 17% izvoza i 15,5% uvoza. Na tržište CEFTA-e u 2017. godini, iz BiH izvezena je roba u vrijednosti od 1.931.502.000 KM i izvoz je u odnosu na 2016. godinu veći za 27,79%. Sa područja CEFTA zemalja uvezli smo robe u vrijednosti od 2,854.755.000 KM, što je za 12,53% više u odnosu na istio razdoblje 2016. godine. Najznačajniji spoljnotrgovinski partner iz CEFTA regiona po obimu razmjene je Srbija sa kojom bilježimo i značajniji deficit razmjene. Na tržište Srbije povećali smo vrijednost izvoza za 31,28% u odnosu na 2016. godinu. Takođe je povećan i uvoz iz Srbije za 11,17% u odnosu na 2016. godinu.

Sa ostalim tržištima (tzv. treće zemlje) povećan je obim razmjene. Porast izvoza i uvoza zabilježen je iz  Ruske Federacije, SAD-a i Kine. Iz Ruske Federacije uvoz je porastao za 430% u odnosu na 2016. godinu. Spoljnotrgovinski deficit sa Ruskom Federacijom iznosi približno 429 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 25,5%. U 2016. godini sa Ruskom Federacijom ostvarili smo suficit i pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 101,5%. Razlog povećanja deficita u 2017. godini je uvoz nafte i ulja bitumenskih minerala (tarifa 2709) u iznosu od preko 438 miliona KM. Pozitivno je da se izvoz u Rusku Federaciju povećao za 33,27%, u kojem dominiraju lijekovi (tarifa 3004) u iznosu od 90,57 miliona KM, te proizvodi tarifne oznake 0808 (jabuke, kruške dunje) u iznosu od 41,76 miliona KM.

BiH je u 2017. godini izvezla proizvoda agroindustrijskog sektora u ukupnoj vrijednosti od 1,1 milijardu KM, što je više za 81,4 miliona KM ili 8,3% u odnosu na 2016. godinu. Nažalost, uvezene agroindustrijske proizvode smo platili 3,2 milijarde KM, što je više za 6,3%. Ovakve promjene u spoljnotrgovinskoj razmjeni agroindustrijskog sektora rezultirale su deficitom od 2,1 milijardi KM, a pokrivenost uvoza izvozom iznosi 34%. Povećanju ukupnog obima spoljnotrgovinske razmjene doprinijeli su povećanje izvoza proizvoda mljekarske industrije, voća, proizvoda mlinske industrije, masti i ulja, pića i alkohola i povećanje uvoza mlijeka i proizvoda od mlijeka, voća, masnoće i ulja.

SWOT:  Koji sektor privrede u BiH možemo označiti kao motor rasta spoljnotrgovinske razmjene u 2017. godini?

BOJIĆ: Rast izvoza zabilježen je u svim sektorima, a  prednjače elektroenergetski, hemijski i drvni sekor. Teško je izjasniti se koji sektor gospodarstva bi mogao biti motor rasta spoljnotrgovinske razmjene, jer svi imaju istu šansu. Ne treba zaboraviti da su sve sektorske grane zabilježile iskorake u 2017. godini.

SWOT:  Šta je to, po Vama, najneophodnije kako bi neka država (u ovom slučaju BiH) doživjela progres ili napredak? Šta je to što može da pogura bh. ekonomiju?

BOJIĆ: Svakoj državi je najbitniji imidž. Nažalost, BiH u ovom momentu nema dobar imidž. Naša politička previranja, kompleksan ustroj zemlje sa preglomaznom administracijom, neharmonizovano zakonodavstvo, sporost sudstva i siva ekonomija su ključni elementi zaobilaska investicija koje su prijeko potrebne za ekonomski progres i napredak.

SWOT: Kakav je prema Vašem mišljenju poslovni ambijent u BiH, u odnosu na zemlje regiona, te koje su to najveći nedostaci i prednosti bh. ekonomije?

BOJIĆ: Za BiH se može reći da ima povoljno poslovno okruženje, ukoliko promatramo neke od glavnih determinanti, kao što su stabilna valuta, zadovoljavajući makroekonomski pokazatelji, relativno razvijena telekomunikaciona mreža, srednje razvijena putna infrastruktura, stabilan bankarski sektor, povoljna geografska pozicija, otvorena ekonomija, povoljni zakoni za investitore, niska stopa poreza na dobit, kvalifikovana radna snaga, itd. Međutim, uprkos navedenim pozitivnim karakteristikama poslovnog ambijenta i dalje bilježimo slab rast investicija i visoku nezaposlenost.

SWOT: Da li su se i sa koliko bescarinskih barijera bh. privrednici suočavali u 2017. godini, koje su to barijere i da li se radilo na njihovom otklanjanju. Navedite nam i neke zanimljive primjere?

BOJIĆ: Naši privrednici se veoma često susreću sa brojnim necarinskim barijerama koje u mnogome otežavaju njihovo poslovanje. Spoljnotrgovinska komora BiH aktivno radi na otklanjanju ne samo bescarinskih nego svih barijera koji koče progres i razvoj. Mogu navesti mnogo primjera. Ovaj put ću se osvrnuti na primjer maline, u čiju su proizvodnju uključene mnoge porodice. Određene bh. kompanije koje se bave izvozom maline su zaustavljane na granici sa Srbijom i nije im bio omogućen ulazak na njihovu teritoriju, jer su im nedostajale određene laboratorijske analize koje nisu bile neophodne za prodaju maline. Promptno smo reagovali i otklonili tu barijeru.

SWOT: Da li je STK BiH u 2017. godini ispunila zacrtane ciljeve i šta se planira u ovoj godini?

BOJIĆ: STK BiH je ispunila sve zadatke predviđene planom i programom za 2017. godinu. Izuzetno sam ponosan reći da smo čak i uvećali broj aktivnosti, što znači da smo postavljene ciljeve i premašili i to nas dodatno motiviše za dalje. Realizovali smo nastupe na međunarodnim sajmovima, gdje smo ostvarili odlične rezultate. Posebno bih istakao da smo nivo saradnje sa institucijama vlasti podigli na veću razinu i da smo, slobodno mogu reći, postali partner u kreiranju odluka od značaja za bh. privredu. U ovoj godini je planirana još intenzivnija promocija bh. privrede, pristupanje novim tržištima, zagovaranje interesa bh. privrednika pred institucijama vlasti, dakle sve ono što STK BiH radi, samo u još intenzivnijem i većem obimu.

SWOT: Kako ocijenjujete saradnju sa entitetskim privrednim komorama i da li tu ima prostora za unapređenje?

BOJIĆ: STK BiH ima odličnu saradnju sa entitetskim komorama koja se manifestuje kroz realiziranje brojnih zajedničkih aktivnosti. Zajedničke aktivnosti i učešće entitetskih komora u organima STK BiH donijelo je rezultate. Siguran sam da će se i u narednom periodu to nastaviti.

(SWOT.BA)