Vlada RS je potpisala memorandum sa Unijom poslodavaca RS i sa Unijom sindikata i jedna odredba u memorandumu sa Unijom poslodavaca RS govori da će do 2019. godine doći do smanjenja fiskalnih nameta u realnom sektoru, a to podrazumijeva da će se to smanjenje usmjeriti na povećanje plata radnika, rekao je Milenko Savanović, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, u intervjuu za “Nezavisne”, a povodom 1. maja, Praznika rada.
Kaže da je žalosno što mladi ljudi odlaze, ali da ih administrativno ne mogu zadržati.
“Jedini način je da kroz razvoj ekonomije, kroz novo zapošljavanje, pristojnijim platama i egzistencijalnom sigurnošću tim ljudima kroz rad i platu obezbijedimo život ovdje”, rekao je Savanović.
NN: U kakvom položaju radnici u RS dočekuju 1. maj, da li može radnik dostojanstveno živjeti od svog rada?
SAVNOVIĆ: Danas dočekujemo Praznik rada u jednom ambijentu koji nije primjeren onom vremenu zajedničke države, jednostavno došlo je do dijametralno suprotnih transformacija u sistemu i radnička prava su umanjena. Pokušavamo da poboljšamo radnička prava i da ih dovodemo na nivo koji je dostojan radnika.
Vlada RS čini sve da da doprinos u smislu otvaranja novih radnih mjesta, jačanja realnog sektora i kontrole da se radnička prava poštuju. Nismo zadovoljni onim što imamo na terenu, postoje pojedini nesavjesni poslodavci koji umanjuju radnička prava činjenicom da im daju zagarantovanu (minimalnu) platu, da ne plaćaju doprinose i da ih iscrpljuju kroz rad više od osmočasovnog radnog vremena. Zbog toga imamo mehanizme u RS kojim pokušavamo dovesti sve u red. Naravno, ima i čestitih poslodavca, koji su vođeni činjenicom da radnici stvaraju profit. Radnička plata u realnom sektoru je na niskom nivou i nije zadovoljavajuća, ali činimo sve da poboljšamo takvo stanje. Vlada RS kroz podršku razvoja realnog sektora nastoji da da svoj maksimalan doprinos ekonomskim politikama, reformama i strategiji zapošljavanja za period od 2016. do 2020. godine.
NN: Koja radnička prava su najugroženija u RS i kako ih unaprijediti, te da li je pravo na rad jedno od najugroženijih?
SAVANOVIĆ: Imamo problem sa otvaranjem novih radnih mjesta, tržištem rada, zapošljavanjem mladih ljudi, ali statistika govori da smo u prošloj godini imali najmanji broj nezaposlenih, oko 112.333, i zaposlenih 263.456. Dakle, u 15 posljednjih godina, prema statistici, imamo najbolji trend nezaposlenosti, odnosno zaposlenosti. Naravno, to nije ni blizu onoga što bismo mi željeli da bude i zbog toga je povećan odlazak mladih ljudi iz zemlje. Ovaj prostor je prošao kroz rat i nismo do kraja ni svjesni tih posljedica koje svakodnevno trpimo.
NN: Kolika su ovogodišnja izdvajanja za nova zapošljavanja i podsticaje i ima li prostora za povećanje tih sredstava?
SAVANOVIĆ: Vlada RS od 2011. godine donosi akcione planove zapošljavanja da bi doprinijela razvoju ekonomije kroz otvaranje novih radnih mjesta. Predvidjeli smo oko 14.700.000 KM za zapošljavanje. Akcionim planom, koji je usvojen 29. marta na sjednici Vlade RS, predvidjeli smo šest komponenti, odnosno šest ciljnih grupa kojima će se dodjeljivati sredstva. Pored toga tu je i kredit Svjetske banke, u Narodnoj skupštini RS je donesena odluka da se podigne kredit od 42 miliona KM, na nivou BiH to je oko 50 miliona evra, od kojih 21 milion evra pripada RS. Međutim, iz proceduralnih razloga Savjet ministara BiH to treba da verifikuje i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Očekujemo da ćemo sredstva dobiti ove godine i da će biti ubačena u realni sektor tokom četiri godine. Činimo sve da pokušamo aktivirati realni sektor, jer je to jedini način da se razvije ekonomija RS i da otvorimo što je moguće više radnih mjesta.
NN: Masovno nam odlazi radna snaga, šta mislite o velikom odlasku radnika, kako zaustaviti taj poražavajući trend?
SAVANOVIĆ: Nažalost, to je naša realnost i posljedica svega što se dešavalo unazad posljednjih 25 do 30 godina na ovom prostoru. Ljudi koji su u političkom smislu proizveli situaciju devedesetih godina da dođe do rata nisu bili svjesni posljedica šta to znači za ekonomiju i život jedne zemlje. Žalosno je što mladi ljudi odlaze, ali sa druge strane, mi ih administrativno ne možemo zadržati. Jedini način je da kroz razvoj ekonomije, kroz novo zapošljavanje, pristojnijim platama i egzistencijalnom sigurnošću tim ljudima kroz rad i platu obezbijedimo život ovdje. Ljudi s pravom mogu da idu tamo gdje im je bolje, gdje mogu više zaraditi i gdje mogu da obezbijede svoju porodice.
Politički prostor je podloga zdravoj ekonomiji, a on nije dobro uređen na nivou BiH i zbog toga ostajemo bez investicija. Nadam se da će poslije izbora doći ljudi na nivou BiH koji znaju šta znači ekonomija i šta znači život, te da će doći do kompromisnih rješenja koja su definisana Dejtonskim sporazumom i da ćemo se okrenuti više ekonomiji. Mi u RS činimo sve što je u našoj nadležnosti, jer je šteta da nam odlaze ljudi u koje smo ulagali i koje smo mi obrazovali.
NN: Može li se očekivati povećanje plata kako bi se zadržali radnici, te ako se ovaj trend odlaska nastavi, hoćemo li uvoziti radnu snagu?
SAVANOVIĆ: Vlada RS je potpisala memorandum sa Unijom poslodavaca RS i sa Unijom sindikata i jedna odredba u memorandumu sa Unijom poslodavaca RS govori da će do 2019. godine doći do smanjenja fiskalnih nameta u realnom sektoru, a to podrazumijeva da će se to smanjenje usmjeriti na povećanje plata radnika. Poslodavci imaju ozbiljan problem i oni koji imaju prostora iz svoje akumulacije moraće da povećaju plate ako hoće da ljudi ostanu i rade. Ovo je situacija u kojoj se svi moramo maksimalno uozbiljiti i moramo više uvažavati radnike i ispunjavati obaveze prema njima, jer su oni ti koji stvaraju kapital. (Nezavisne)
