Košulje na policajcima u Italiji, cipele koje nosi prva dama SAD-a, Adidasove kopačke koje je ranije nosio popularni David Beckham, kao i suci na ovogodišnjem Mundijalu, obuća svjetski poznatog brenda Prada…
Sve ovo, kao i brojni drugi proizvodi plasirani širom svijeta, proizvedeno je, ni manje ni više, nego u Bosni i Hercegovini.
Iako zvuči nevjerovatno, obuća je među proizvodima koji se najviše izvoze iz BiH.
Poznati brendovi
Prema podacima Asocijacije tekstila odjeće, kože i obuće Spoljnotrgovinske komore BiH, Bosna i Hercegovina ostvarila je u prošloj godini izvoz obuće u vrijednosti od 642,6 miliona maraka, dok je uvoz iznosio 318,9 milona maraka te je ostvaren suficit od 323,7 miliona, piše Večernji list BiH.
Više od polovine obuće izvozi se u Italiju (52%), potom u Njemačku (11%), Austriju, Francusku, Sloveniju te Hrvatsku.
Skoro 90% naše proizvodnje obuće zasniva se na tzv. lohn poslovima, koncipiranim na angažiranju jeftine radne snage za najpoznatije svjetske modne brendove.
Domaće firme iz ove branše nisu u poziciji razvijati vlastiti proizvod, samim tim i svoj brend.
Iako zvuči nevjerovatno, u Lipnici kod Tuzle postoji firma pod nazivom Bosit Industry čiji je suvlasnik i direktor Miralem Bajraktarević, koji kaže kako s talijanskim partnerima izvanredno sarađuje te objašnjava kako Pradine cipele proizvodi tim od 102 radnika različitih struka, među kojima su pretežito osobe slabijeg socijalnog statusa poput samohranih majki, invalida te demobilisanih boraca.
Oni mjesečno proizvedu oko sedam hiljada pari različite Pradine obuće.
Firma Sanino, koja u Derventi i Prnjavoru radi za poznate svjetske brendove, već godinama proizvodi obuću za Adidas. Ove godine pozlaćene niti, logo Mundijala, vrhunski materijali od klokanove kože, kao i rad žena iz ove tvornice – rezultirali su 351 kopačkom za nogometne sudije Svjetskog prvenstva u Rusiji. Za Adidas su do sada napravili milione kopački.
„Ovaj artikl Copa Mundiale radi se više od 30 godina, naša firma do sada je Adidasu isporučila više od 12 miliona pari – izjavio je nedavno Radovan Pazurević, direktor tvornice Sanino.
Ubrzo nakon pobjede Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD-u, Melania Tramp od tehničkog direktora tvornice Bema u Banjoj Luci Marinka Umičevića na dar je dobila dva para cipela u nadi da će ih uskoro nositi u Bijeloj kući.
U Derventi i Prnjavoru, osim sportske, proizvode i modnu obuću. Ukupno 900 zaposlenih u ovim dvama gradovima godišnje proizvede blizu milion i 800 hiljada pari obuće za izvoz.
Uz obuću, bh. radnici položili su ispit izrade odjeće čija cijena u svjetskim metropolama doseže vrtoglave iznose.
Tokom 19 godina kompanija Contessa u Tešnju proizvela je više od dva miliona različitih odjevnih predmeta, isključivo za zahtjevno europsko tržište. Proizvode isporučuju i imenima kao što su Versace, Cavalli, Dolce&Gabbana, Diadora, Sportalm, Moschino, Uni&forma, Goretex…
Contessa na šest proizvodnih linija proizvodi tri skupine proizvoda: sportsku odjeću s posebnim karakteristikama, specijalnu odjeću i proizvode za namještaj (stolice, fotelje i sl.).
Radi se punom parom
Od ukupne proizvodnje, 99% proizvoda ide do stranog kupca izravno ili preko namještaja koje Contessini kupci izvoze. Kupac sportske opreme iz Italije jedan je od najvećih svjetskih inovatora u ovoj oblasti. Jedna od karakteristika sportske opreme jest da u bilo kakvim temperaturnim uslovima odjeća sprijječava gubitak energije (topline) sportašima.
Najnoviji uspješni primjer iz Bosne i Hercegovine je tekstilna firma Bontex iz Maglaja koja već nekoliko godina bilježi uspješne poslovne rezultate, a nakon plasmana više od 50.000 košulja na švicarsko tržište, na red je došla Italija i plasman košulja za njihove karabinjere.
Direktor Bontexa Senajid Husić kazao je da su u testnoj fazi prije dvije godine izradili 10.000 košulja za talijansku policiju te da je posljednji međunarodni konkurs najviše sreće donio upravo njima.
“Napravili smo perspektivu ove firme tako što smo, uz tehnološki aspekt, ulagali i u certifikate jer smo znali da će Evropa to tražiti. Danas sve to imamo, tako da možemo ravnopravno konkurirati na međunarodnim tenderima i širiti se na zemlje Evrope”, kazao je Husić.
Dodao je kako stanje u tekstilnoj industriji nije nikada bilo na zavidnoj razini, ali kako se trudi biti dobar poslodavac.
“Krenuli smo u jednu tešku i kompleksnu fazu, ekonomski skupu, ali računamo dugoročno da će se to kompenzirati te da ćemo doći do rezultata. Svjesni smo da je ono što Evropa nudi mala količina i da to brzo prođe. Trenutno radimo puno uzoraka za firme u Njemačkoj i Austriji, a računamo da ćemo imati 5 do 10 posto od svega toga. Ako budemo imali toliko posla, koji je ekonomski opravdan, mislim da ćemo moći pratiti situaciju na tržištu”, zaključio je Husić. (Vecernji.ba / BiznisInfo)