Zbog politike niskih kamatnih stopa koju sprovode već deceniju, najveće cebtralne banke danas imaju mnogo manje prostora za odgovor na recesiju nego što su imali izbijanjem posljednje krize, ocjenjuju ugledni svjetski ekonomisti. Kako podsjeća CNN, centralne banke odlučile su se tokom financijske krize prije više od 10 godina za dramatične i neuobičajene monetarne politike kako bi spriječile urušavanje ekonomije.
Veoma niske kamate
Radi podsticanja ekonomske aktivnosti kroz pojačano kreditiranje banaka srezale su kamatne stope, a potom u finansijski sistem ubrizgale bilione dolara kroz kupovinu obveznica. Deceniju kasnije, globalne centralne banke tek su dijelom započele s normalizacijom monetarne politike. Naime, negativne stope u većini razvijenih država i dalje su vrlo niske, a ponegdje su čak i negativne. Američke Federalne rezerve (Fed) polako počinju “da čiste” bilans od nakupovanih obveznica koju su od oktobra 2017. smanjili sa 4,5 na četiri biliona dolara, ali Evropska centralna banka (ECB) i Banka Japana s tim procesom još nisu započele.
Stoga sve više ekonomista pita jesu li monetarne vlasti predugo čekale s vraćanjem kamatnih stopa na uobičajenije nivoe, što ih čini nespremnima na iduću krizu. “Ako budemo imali recesiju, mislim da će biti gora nego inače”, smatra ugledni ekonomist Kenneth Rogoff, profesor na Harvardu i nekadašnji glavni ekonomista Međunarodnog monetarnog fonda. “Biće mnogo teže odgovoriti“, ocjenjuje Rogoff. Prognoze rasta globalne ekonomije značajno su pogoršane posljednjih mjeseci nakon što su trgovinske tenzije dovele do usporavanja rasta u državama poput Njemačke i Kine.
Iako je teško očekivati da ekonomski rast traje unedogled, potezi centralnih banaka u posljednjih 10 godina mogli bi sada ograničiti reakciju na oštro usporavanje. “Zamislite automobil koji vozi cestom punom rupa, a nema rezervnog točka. U takvoj situaciji stvarno ne želite da vam pukne guma”, slikovito je Mohamed El-Erian, glavni ekonomski savjetnik Allianza, opisao situaciju u kojoj su se našle centralne banke. El-Erian tvrdi kako je američki Fed – koji je prošle godine četiri puta podigao kamatne stope – u nešto boljoj situaciji od ostalih vodećih centralnih banaka.
Međutim, trenutni raspon Fedove ključne kamatne stope od 2,25 do 2,5 posto i dalje je istorijski gledano vrlo nisko čime je prostor za njeno eventualno smanjivanje vrlo skučen. “Čak i Fed ima manje fleksibilnosti nego u prošlosti”, kaže El-Erian. Ako je Fed u nezavidnoj situaciji, što onda reći za ECB ili japansku centralnu banku? Ključna evropska kamatna stopa je na nuli, dok stopa na depozite iznosi -0,4 posto. U Japanu su kratkoročne kamatne stope u negativnom području još od 2016. godine. “Oni su vrlo ograničeni u tome što mogu da urade”, ocjenjuje Kenneth Rogoff.
Manje efikasan potez
Mohamed El-Erian smatra da Fed, tehnički gledano, može opet pokrenuti otkup obveznica, poznatiji kao kvantitativno popuštanje. Međutim, takav bi potez “vjerovatno bio manje efikasan u podsticanju održivog rasta”, smatra taj analitičar. Evropska centralna banka za sada je samo ugasila taj program prošlog mjeseca nakon što je stvorila 2,6 biliona evra nove likvidnosti. Banka Japana trenutno drži 5,1 bilijun dolara vrijedne obveznice u bilanci i ostaje pri poticajima dok njome kormilari guverner Haruhiko Kuroda. Spomenimo da obveznice u bilansima vrijede više od cjelokupnog japanskog gospodarstva.
No, da krivica nije isključivo na centralnim bankama pokazuje i slučaj političkog pritiska u Turskoj i Indiji. Podsjetimo, turski predsjednik Redžep Taip Erdogan kamatne stope smatra “majkom svih zala” i želi vidjeti niže kamatne stope tamošnje centralne banke radi podsticanja kreditiranja privrede. Kritika monetarne politike ne libi se ni američki predsjednik Donald Tramp. (Poslovni dnevnik)
