Inovacije, digitalizacija i komunikacione tehnologije kao baza ekonomskog rasta naći će se u fokusu ovogodišnjeg Jahorina ekonomskog foruma, kako RS i BiH ne bi ostala na repu razvoja što to bi bilo kobno za veliki privredni i društveni napredak, istakao je u intervjuu za “Glas Srpske” izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT Saša Grabovac.
– Temu smo izabrali prateći dešavanja u najbližem regionu. Digitalna ekonomija nas okružuje i stoga moramo uhvatiti korak jer su mnoge zemlje iz našeg okruženja već odmakle daleko. Ne možemo čekati da prvo riješimo sve manje sofisticirane probleme, kao što su putna infrastruktura, vodosnabdijevanje i građevinski radovi, moramo raditi uporedo s tim – rekao je Grabovac, naglasivši da je sve spremno za četvrti Jahorina ekonomski forum koji će se 23. i 24. aprila održati u hotelu “Termag” na Jahorini.
GLAS: Koliko učesnika očekujete na ovogodišnjem forumu?
GRABOVAC: Prošle godine bilo je oko 450 učesnika, uključujući predstavnike medija i goste koji nisu direktno učestvovali na panelima. Ove godine imamo 450 učesnika koji će biti na svim panelima. Moram iskoristiti ovu priliku da posebno zahvalim predsjednici Republike Srpske na razumijevanju za našu ideju, što u stvari predstavlja kontinuitet u razvoju dijaloga između poslovne zajednice, nevladinog sektora i socijalnih partnera, koji je Željka Cvijanović započela dok je obavljala funkciju predsjednika Vlade RS. Naravno, zahvaljujem i svim sponzorima koji podržavaju Jahorina ekonomski forum, a posebno našem zlatnom sponzoru “m:telu”, koji je uz nas u kontinuitetu još od prvog foruma.
GLAS: Da li je ekonomija novog doba, s obzirom na trenutnu situaciju u BiH, goruće pitanje koje treba razmatrati?
GRABOVAC: Svakako je vrijeme da o tome govorimo. Neke aktivnosti se već spontano dešavaju. Primjera radi, visokoškolske ustanove poput Ekonomskog fakulteta u Banjaluci prepoznaju potrebe tržišta i uvode smjerove kao što je poslovna informatika, jer su stručnjaci tog profila sve traženiji. Osim toga i elektro, mašinski i tehnološki fakulteti, kako banjalučkog tako i Univerziteta u Istočnom Sarajevu nastoje inovirati svoje programe. Formirano je i novo ministarstvo na čelu sa ministrom Srđanom Rajčevićem koje se bavi tehnološkim razvojem i inovacijama te visokim obrazovanjem. Napravili smo prve korake, ali je potrebno dati dodatno ubrzanje tim procesima.
GLAS: Da li se i koliko u BiH primjenjuju savremene tehnologije i gdje smo u poređenju sa zemljama u okruženju?
GRABOVAC: Republika Srpska prednjači malo u odnosu na FBiH, a u odnosu na Hrvatsku, Srbiju ili Sloveniju dosta zaostajemo. Cijeli region ima potrebu da još više ulaže u tom pravcu. Veoma je bitan poslovni ambijent. Usluge koje administracija na svim nivoima pruža kako građanima tako i poslovnoj zajednici treba učiniti jednostavnijim, dostupnijim i jeftinijim. Drugi segment jeste prilagođavanje nastavnih planova i programa. To se donekle već i radi na nivou srednjoškolskog obrazovanja, pa sve češće se spominje i dualno obrazovanje, što će biti i jedna od tema panela na ovogodišnjem forumu. Govorićemo i o visokom obrazovanju, a imaćemo i panel koji se bavi urbanom mobilnošću. Naime, neophodno je gradski saobraćaj i uopšte transportne usluge u jednom gradu učiniti što jeftinijim, bržim, pametnijim, boljim uz upotrebu digitalnih tehnologija. To je moguće postići razvojem aplikacija na “pametnim” telefonima, koji su dostupni velikom broju stanovnika.
GLAS: Može li Jahorina ekonomski forum pomoći stvaranju ambijenta za unapređenje i primjenu savremenih tehnologija?
GRABOVAC: Bilo bi previše ambiciozno reći da je dovoljno napraviti Jahorina ekonomski forum, delegirati određene teme i da će ti problemi biti riješeni. Ono što sigurno možemo tvrditi, iz dosadašnjeg iskustva, jeste da je Jahorina ekonomski forum mjesto gdje se sreću najviši nosioci vlasti, poslovna i akademska zajednica i zaključci koji donesemo sigurno imaju određenu težinu. To nije dovoljno da se stvari mijenjaju, ali neke od tema koje se često spominju u posljednje vrijeme, jesu pitanje aviosaobraćaja u Banjaluci koje je sada izuzetno dobro riješeno, te osnivanje novog ministarstva, a to su bile teme prethodnih foruma. Na prvom forumu 2016. godine pričali smo šta je potrebno da “podignemo” Olimpijski centar “Jahorina” i svjedoci smo da je došlo do promjena. Broj i struktura učesnika daju težinu zaključcima koji se donesu i oni predstavljaju dobru polaznu osnovu za promociju rješenja kako u poslovnoj i akademskoj zajednici tako i kod nosilaca vlasti.
GLAS: Šta bi po Vašem mišljenju trebalo uraditi da se barem približimo srednje razvijenim zemljama na tom polju?
GRABOVAC: Ako budemo uspjeli da uhvatimo brzinu kojom Srbija napreduje na tom polju, jer ona nam je i najprimjerenija za poređenje s obzirom na sličnost privredne strukture, biće dobro. Međutim kod nas je situacija dosta složenija zbog političkog konteksta. Mnoge stvari zavise od vlasti na nivou BiH i tu imamo problema. Na primjer, problem elektronskog potpisa je već dugo prisutan, a bez rješenja tog problema nam stoje mnogobrojne druge usluge koje bi olakšale život građana. Radićemo i dalje i očekivati da se postigne konsenzus na nivou BiH o stvarima koje su bitne za sve a u cilju olakšanja poslovanja poslovne zajednice i života građana. Bez toga biće teško uhvatiti korak sa razvijenijim zemljama.
Budućnost
GLAS: Kako vidite Jahorina ekonomski forum u budućnosti?
GRABOVAC: Razvoj Jahorina ekonomskog foruma vidim kako u povećanju broja učesnika tako i u povećanju i poboljšanju strukture panelista koji će učestvovati u zvaničnom programu foruma. Već iduće godine moramo pronaći način kako da primimo sve one koji su zainteresovani da prisustvuju svim panelima. Potrebni su nam veći kapaciteti, prije svega sale, jer su ove koje sada koristimo premale da prime sve zainteresovane.
