Dana 12.09.2019. godine, u organizaciji renomiranog finansijsko-poslovnog magazina ”Banke & Biznis ” u kongresnoj dvorani sarajevskog hotela “Holiday“ održana je manifestacija “Veče bankara” posvećena sektoru bankarstva na kojem su se okupili najviši predstavnici banaka koje posluju u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom, već sedamnaestu godinu u kontinuitetu, uručena su priznanje za najuspješnije banke u Bosni i Hercegovini u prošloj godini.
Komercijalna banka ad Banja Luka je dobitnik prestižne nagrade “Zlatni BAM” za najveći procentualni rast depozita i kredita u 2018 godini. Nagradu je, u ime banke, preuzeo predsjednik Uprave banke, dr Boško Mekinjić.
Priznanje “Zlatni BAM ” se dodjeljuje već sedamnaesti put, a postalo je prepoznatljivo i priznato kao mjerilo uspjeha menadžera i njihovih banaka. Šta za Vas znači ovo priznanje?
Nagrada „Zlatni BAM“ predstavlja izuzetno priznanje kako za menadžment i zaposlene u Banci, tako i za sve naše klijente i poslovne partnere. Ovim putem, želim da izrazim zahvalnost Nadzornom odboru Banke na punoj podršci koju nam je pružao u realizaciji planiranih ciljeva. Rast štednje i svih ostalih parametara banke kao i ova nagrada su potvrda da građani Bosne i Hercegovine prepoznaju Komercijalnu banku Banja Luka kao stabilnog i pouzdanog partnera. Ovo priznanje je tim značajnije jer se dodjeljuje na osnovu objektivnih analiza zvaničnih revizorskih izvještaja o poslovanju banaka u prethodnoj godini.
Ono jeste satisfakcija za uloženi trud, ali smo uvjereni da će ona biti i još jedan stabilan stepenik za dalje podizanje kvaliteta rada i povjerenja u Komercijalnu banku ad Banja Luka. U svome radu posebnu pažnju posvećujemo pružanju kvalitetne usluge, prednost dajemo uspostavljanju dugoročnog i kvalitetnog odnosa sa klijentima, a ova nagrada je dokaz da smo na pravom putu.
Komercijalna banka AD Banja Luka napravila je najveći prodor u segmentu rasta depozita i kredita i dobila priznanje “Zlatni BAM”. Možete li reći šta kažu ostali pokazatelji?
Protekle 2018. godine Komercijalna banka AD Banja Luka je povećala iznos depozita i kredita za preko 45% i po tom osnovu zasluženo dobila ovu nagradu. Ostvarena je vrijednost aktive od 461 milion KM, uz stopu rasta od 37,23%, dok su krediti zabilježili stopu rasta od 17,09%. Rekordno ostvarena dobit prije oporezivanja iznosila je 2.315 miliona KM.
Adekvatna selekcija i politika odobravanja zahtjeva niskog nivoa kreditnog rizika, omogućili su kvalitet portfolia mjeren značajno nižom stopom NPL-a u odnosu na prosjek bankarskog sektora BiH, uz stopu pokrivenosti NPL-a sa ispravkama vrijednosti NPL-a preko 80%. Pokazatelj adekvatnosti kapitala na kraju 2018. godine od 20,47%, najbolje pokazuje da je Banka, uz sve ostale pokazatelje poslovanja, istovremeno održala adekvatnu kapitalizovanost.
Posebnu vrijednost ostvarenim rezultatima daje činjenica da je izuzetno povećana efikasnost poslovanja, odnosno pokazatelj aktive po zaposlenom koji je ostvario stopu rasta od 35% (2.950.000 KM po zaposlenom radniku), značajano je unapređena struktura bilansnih pozicija, kao i kvaltitet portfolia koji ima izuzetno afirmativne pokazatelje.
Osvrćući se na 2018 godinu, zadovoljstvo mi je istaći da je bila najuspješnija poslovna godina Komercijalne banke ad Banja Luka, sa ostvarenim rekordnim rezultatima u svim segmentima.
Iz svega navedenog se vidi da ste imali veoma uspješnu prethodnu poslovnu godinu. Da li ste zadovoljni finansijskim rezultatima koje ostvarujete u tekućoj godini i kakve trendove očekujete do kraja 2019 godine?
Da, sa zadovoljstvom mogu istaći da je iza nas takođe izuzetno uspješan period, u kome smo nastavili pozitivne trendove iz prethodne godine i zadržali visok nivo kvaliteta aktive. Uprkos složenom i dinamičnom okruženju, ključni pokazatelji poslovanja su pozitivni i iznad planskih vrijednost, a Komercijalna banka ad Banja Luka zauzima sve značajniju tržišnu poziciju. Banka je u 2019. godini značajno unaprijedila i povećala obim poslovanja i ojačala svoju poziciju na tržištu. Depozitni potencijal kao odraz povjerenja klijenata i dalje je u porastu, posebno u dijelu depozita stanovništva. Stabilno operativno poslovanje, rast kreditnih plasmana u segmentu stanovništva i privrede, te konzervativna politika odobravanja kredita i visok kvalitet našeg kreditnog portfolia, potvrda su ispravnosti našeg poslovanja. Obrazovanje i obučenost naših kadrova je na zadovoljavajućem nivou, proširili smo mrežu svojih poslovnih jedinica i time stvorili uslove da postignemo ciljeve koje smo postavili za 2019. godinu. U prvom polugodištu tekuće godine uložili smo dosta truda i rada i time postavili dobre temelje da do kraja godine ostvarimo još bolje rezultate. Ukratko, imali smo veoma dobru prvu polovinu godine i u narednom periodu u fokusu poslovanja banke i dalje će biti stabilnost i sigurnost, kako banke tako i njenih klijenata.
Što se tiče brojčanih pokazatelja na dan 30.06.2019. godine aktiva banke iznosi 473 miliona KM, pri čemu je ostvaren značajan rast kreditne aktivnosti. Procenat NPL-a ima kontinuiranu stopu smanjenja i značajno je ispod prosjeka ovog pokazatelja na nivou bankarskog sektora Bosne i Hercegovine. Evidentna je dobra kapitalizovanost banke (CAR na dan 30.06.2019.iznosi 20,66%), uz pokrivenost rizičnih kredita sa ispravkama vrijednosti sa 81,24%. Aktiva po zaposlenom iznosi 2.975.000 KM.
Mi kao banka težimo održivom i dugoročnom uspjehu, koji će biti posljedica pravog izbora i praćenja kvalitetnih projekata te održavanju partnerskog odnosa s klijentima. Nastavit ćemo s ulaganjima u razvoj inovativnih proizvoda i usluga, uz poseban fokus na digitalne servise kao što su elektronsko i mobilno bankarstvo koji našim klijentima omogućavaju povoljnije i jednostavnije finansijsko poslovanje. Osnovna poruka je da ćemo i u narednim godinama obezbjediti sigurno i stabilno poslovanje banke.
Svaki stanovnik Republike Srpske zadužen je za 2.709 KM, podaci su Agencije za bankarstvo za prošlu godinu. Za koju vrstu kredita su građani najviše zainteresovani u Vašoj banci ? Da li imate podatak na koji vremenski period se, u prosjeku, uzima kredit?
U Komercijalnoj banci, naši klijenti najčešće uzimaju gotovinske kredite koje realizujemo za manje od 24 časa od podnošenja kompletirane dokumentacije. Osim veoma brze realizacije, karakteristike ovog kredita su minimalna potrebna dokumentacija, te niz dodatnih pogodnosti kao npr.mogućnost dobijanja kreditne kartice bez plaćanja članarine. Krediti su nenamjenski i mogu se koristiti za različite namjene: plaćanje troškova putovanja, kupovinu automobila, opremanje stana i sl. U poslednje vrijeme je primjetna izraženija potražnja za stambenim kreditima zbog veoma povoljnih uslova koje nudimo, kao i mogućnosti da naši klijenti kupuju nekretnine i u Srbiji. Od stambenih kredita, Komercijalna banka trenutno u ponudi ima nekoliko različitih modela koji se osim za kupovinu stana, kuće ili apartmana, mogu koristiti za izgradnju i adaptaciju stambenog prostora, te za refinansiranje stambenog kredita u drugoj banci. Pored kredita iz vlastitih sredstava, svojim klijentima nudimo i stambene kredite iz Investiciono razvojne banke Republike Srpske.
Što se tiče rokova otplate, oni zavise od vrste i namjene kredita. Tako se npr. stambeni krediti pretežno uzimaju na rok otplate od 20 godina, dok se potrošački realizuju najčešće na rok od 5 do 7 godina.
Da li imate saradnju s obrazovnim institucijama, vodite li računa o pružanju podrške stručnom razvoju i osposobljavanju mladih ljudi?
Osim finansijskog segmenta poslovanja, Komercijalna banka se do sada profilisala i kao društveno odgovorna kompanija koja tradicionalno podržava različite segmente društvenog djelovanja putem sponzorskih i donatorskih aktivnosti u zajednici u kojoj posluje. Što se tiče saradnje sa obrazovnim institucijama, ponosni smo na dugogodišnju uspješnu saradnju sa Ekonomskim fakultetima u Banja Luci i Istočnom Sarajevu, a u 2019-oj godini smo potpisali i ugovor o poslovnoj saradnji sa Univerzitetom u Banja Luci, a sve u cilju podrške stručnom razvoju i osposobljavanju mladih ljudi. Cijeneći potrebe tržišta i naše banke, najboljim diplomiranim studentima sa pet fakulteta (Ekonomski fakultet, Pravni fakultet, Prirodno-matematički fakultet, Elektrotehnički fakultet i Fakultet za bezbjednost i zaštitu) banka pruža šansu za stručno osposobljavanje i obavljanje pripravničkog staža uz mogućnost stalnog zaposlenja. Pored ovoga,u banci smo organizovali i stručnu praksu koja podrazumjeva 6 mjeseci intenzivnog sticanja praktičnog iskustva gdje su studenti u prilici da kroz konkretne situacije i poslove stiču znanja i vještine koje će im biti neophodne na budućim poslovima. Nakon uspješno realizovane prakse i stečenog iskustva, studenti stiču kompetencije koje će im omogućiti da postanu poželjniji kandidati za posao, a oni koji tokom angažmana pokažu visok nivo zalaganja dobiće priliku kasnijeg zaposlenja i građenja karijere u našoj banci. Također, banka je u proteklom periodu finansijski podržavala i nagrađivala najbolje studente i učenike tokom konferencija i takmičenja koja su organizovana. Ovim putem želim istaći da će Komercijalna banka i u narednom periodu nastaviti da podržava i podstiče razvoj različitih segmenata društva kroz široki spektar svojih tzv. nefinansijskih aktivnosti, usmjerenih prema dobrobiti klijenata, ali i šire društvene zajednice.
Gospodine Mekinjiću, Vi ste ujedno i predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka Bosne i Hercegovine. Prema vašem mišljenju,sa kojim izazovima će se bankarski sektor BiH suočavati u narednom periodu?
Rezultati bankarskog sektora su zadovoljavajući, ali u narednom periodu problem bankama može predstavljati činjenice da su kamatne stope na istorijski niskom nivou što se odražava na smanjenu profitabilnost banaka. Realno je za očekivati da je ovo najniži nivo kamatnih stopa koji ćemo imati te da će u nekom izvjesnom periodu doći do početka blagog rasta cijena, kamatnih stopa i na depozite i na kredite. Banke su prelikvidne, postoji problem nedostatka kvalitetnih projekata za plasiranje slobodnih novčanih sredstava, a sa druge strane banke se suočavaju sa rastom troškova čuvanja novca nakon što je Centralna banke BiH povećala naknade sa -0,20% na -0,40% od 01.05.2019. godine. Da bi odgovorile na izazove poboljšanja profitabilnosti, uz smanjenje kamatnih stopa i marži, banke moraju da prilagode poslovne modele savremenim trendovima i to, prije svega, uvođenjem inovacija i novih tehnologija.
Uz digitalnu transformaciju, konsolidacija bankarskog sektora je drugi proces koji predstoji na ovom našem relativno malom tržištu. Banke sa malim tržišnim učešćem teško mogu da opstanu u sve izraženijoj tržišnoj utakmici i tržište praktično daje podsticaj bankama u različita spajanja, što je uobičajeno u svijetu. U Bosni i Hercegovini još ima banaka sa aktivom manjom od jedne milijarde KM i u narednoj fazi treba očekivati da će doći će do spajanja banaka ili preuzimanja od strane nekih drugih grupacija.
Pored ovoga, nekontrolisana demografska depopulacija počinje da predstavlja najveću realnu prijetnju daljem ekonomskom razvoju naše zemlje. Krajem druge decenije XXI vijeka Bosna i Hercegovina se suočava sa masovnom emigracijom stanovništva, i to u najproduktivnijoj radnoj dobi. Na primjer, prema podacima EUROSTAT-a za deset godina (2009-2018), tačno 221.576 stanovnika BiH je zatražilo boravišnu dozvolu u nekoj od zemalja EU. Za sada, odliv radnika u bankarskom sektoru nije značajan, što treba zahvaliti činjenici da su zarade u ovom sektoru još uvijek zadovoljavajuće i da je rad u ovakvim institucijama još uvijek stvar prestiža. Međutim, u posljednje vrijeme, banke se sve češće suočavaju sa problemom pronalaska novih, posebno visokokvalifikovanih radnika. Kao rezultat depopulacije, u narednim godinama je za očekivati da će najveća potreba biti za kvalitetnim radnicima, za obrazovanim kadarovima i za mladim ljudima, zbog čega je naša banka na vrijeme ostvarila saradnju sa Univerzitetima i krenula sa projektom angažovanja najboljih studenata u našoj banci.
Kao zaključak mogu reći da je bankarski sektor jedan od kljucnih pokretača ekonomije, i u BiH se smatra najstabilnijim i najuređenijim segmentom privrede, adekvatno je kapitalizovan, likvidan i profitabilan. Međutim, činjenica je da ima prostora za dalja unapređenja i modernizaciju, a za to je potrebno aktivno učešće i koordinacija nadležnih institucija i bankara, te nastavak provođenja strukturalnih reformi na nivou države (Banke & Biznis)