Poreska uprava Republike Srpske je u ovoj i prethodnim godinama uložila značajna finansijska sredstva i lјudske resurse u modernizaciju svog poslovanja, sa cilјem da imamo efikasniju naplatu javnih prihoda i zaustavimo gomilanje dugovanja, ali i da dobijemo što je moguće zadovolјnijeg poreskog obveznika, kojem će biti pojednostavlјene procedure i samim tim olakšano izvršavanje njihovih poreskih obaveza, rekao je to u intervjuu za portal „Swot.ba“ Goran Maričić, direktor Poreske uprave RS.
Prema njegovim riječima, dosadašnji rezultati u radu Poreske uprave RS pokazuju da ova institucija ide u pravom smjeru, jer naplata javnih prihoda zadržava konstantan rast, dug stagnira, a poreskim obveznicima se konstantno uvode nove mogućnosti, s cilјem olakšavanja izvršavanja njihovih poreskih obaveza. Dodao je da je Poreska uprava RS do sada uradila mnogo na polјu digitalizacije, uvođenjem brojnih elektronskih usluga u svoje poslovanje, čime štedi vrijeme poreskih obveznika i svojih službenika, jer su brojne usluge dostupne na „jedan klik“ preko računara ili mobilnog telefona. Takođe, Maričić je za „Swot.ba“ pričao i o značaju uvođenja Integrisanog informacionog sistema u Poresku upravu RS, rastu prihoda i pozitivnim efektima kontrola inspektora Poreske uprave RS na terenu.
SWOT: Šta je u ovoj godini konkretno urađeno kada je u pitanju digitalizacija, odnosno koje su to nove elektronske usluge koje ste omogućili poreskim obveznicima?
MARIČIĆ: Poreska uprava RS je od početka ove godine omogućila elektronsko podnošenje osam vrsta poreskih prijava i četiri vrste prijava za registraciju obveznika doprinosa. Pored toga, započeli smo i sa popunjavanjem poreskih prijava za registrovano oružje u ime poreskih obveznika-fizičkih lica. Opredjelјenje Poreske uprave RS za naredni period je da omogućimo podnošenje svih poreskih prijava elektronskim putem, bez potrebe dolaska na šaltere Poreske uprave. Svakako, tu je i „Android mobilna ePURS aplikacija“ koju smo uveli u junu ove godine i na taj način omogućili poreskim obveznicima da putem svojih android mobilnih uređaja na vrlo jednostavan i brz način pristupe svojim poreskim evidencijama. Takođe, do kraja godine trebalo bi biti obezbjeđeno i funkcionisanje Elektronskog sandučeta, što bi dodatno olakšalo komunikaciju sa poreskim obveznicima.
SWOT: Ako se ne varam, većina tih novih mogućnosti u Poreskoj upravi RS dolazi implementacijom Integrisanog informacionog sistema SAP. Recite nam, koje je sve prednosti donijela implementacija Integrisanog informacionog sistema SAP u Poreskoj upravi RS?
MARIČIĆ: Kada je u pitanju Integrisani informacioni sistem, sigurno je da je njegova implementacija, koja je omogućila integraciju i automatizaciju poslovnih procesa, uticala na rast naplate javnih prihoda u nadležnosti Poreske uprave RS. Prije svega, omogućeno nam je automatsko izdavanje opomena, kao i izrada rješenja prinudne naplate, koja više ne zavise od subjektivnog faktora, što je imalo pozitivan efekat na naplatu javnih prihoda koji su u nadležnosti Poreske uprave RS. Pored toga, efekti primjene SAP informacionog sistema ogledaju se u razvoju elektronskih usluga u dijelu elektronskog podnošenja poreskih prijava i prijavlјivanja radnika elektronskim putem, što značajno smanjuje troškove i štedi vrijeme poreskih obveznika i Poreske uprave.
Do sada implementirane funkcionalnosti Integrisanog informacionog sistema su značajno unaprijedile rad Poreske uprave RS, te očekujemo da će se okončanjem preostalih funkcionalnosti postići puni efekat ovog projekta u vidu povećanja poreske discipline poreskih obveznika, time i još veće naplate prihoda, ali i promjene ponašanja zaposlenih u Poreskoj upravi RS.
SWOT: Kada već spominjete naplatu javnih prihoda, moramo reći da su podaci zaista ohrabrujući?
MARIČIĆ: Upravo tako. Poreska uprava Republike Srpske je za deset mjeseci ove godine na račun javnih prihoda RS prikupila ukupno 2,079 milijardi maraka, što je za 59,2 miliona KM ili tri odsto više u odnosu na isti period prošle godine, čime su nastavlјeni pozitivni trendovi u naplati javnih prihoda Republike Srpske.
U tom periodu, naplata po osnovu doprinosa iznosila je 1,299 milijardi KM, što je za 73,8 miliona KM ili šest odsto više nego u istom periodu prošle godine. Direktni porezi su u posmatranom periodu naplaćeni u iznosu od 405,3 miliona maraka, što je za pet odsto manje nego u istom periodu prošle godine. Jedino smanjenje naplate u ovom segmentu javnih prihoda bilo je kod poreza na dohodak, koji je naplaćen u iznosu od 158,3 miliona KM ili 36,5 miliona maraka manje u odnosu na isti period prošle godine. Razlog manje naplate ovog prihoda leži u činjenici da je Vlada RS u prošloj godini povećala neoporezivi dio plate na 500 KM, i na taj način se odrekla dijela prihoda po tom osnovu u korist radnika u RS. Međutim, porez na dobit je naplaćen u iznosu od 208,8 miliona KM, što je za 12,8 miliona maraka ili sedam odsto više nego u istom periodu prethodne godine. Kod ostalih javnih prihoda, u periodu januar-oktobar ove godine ostvarena je naplata od 360,6 miliona KM, što je za 16,1 milion maraka ili pet odsto više.
SWOT: Po Vama, šta je to što u najvećoj mjeri utiče na taj kontuinuirani rast naplate javnih prihoda u RS?
MARIČIĆ: Poreska uprava RS u poslјednjih nekoliko godina bilјeži konstantan rast prihoda koji u prosjeku iznosi 3% godišnje, s tim da je u poslјednje dvije godine taj rast još izraženiji. Ovako snažan rast prihoda u nadležnosti Poreske uprave RS može se pripisati svakodnevnim aktivnostima koje Poreska uprava preduzima u okviru svoje nadležnosti kroz redovnu naplatu i terenske kontrole, kao i usluge poreskim obveznicima.
U tom smislu, Poreska uprava RS je u proteklom periodu intenzivirala primjenu indirektnih metoda u utvrđivanju poreske osnovice. Takođe, pojačane su aktivnosti i na kontroli ispravnosti prikazivanja prometa preko fiskalnih kasa, te je nastavlјen intenzivan rad poreskih inspektora istražilaca na razotkrivanju krivičnih djela iz oblasti poreza, a čijim činjenjem se nanosi šteta budžetu Republike Srpske. Započeli smo i pojačane kontrole sa cilјem otkrivanja onih poreskih obveznika koji isplaćuju dio plate u gotovom novcu, odnosno u koverti. Poseban akcenat u ovim kontrolama stavlјen je na one poreske obveznike koji prijavlјuju radnike na minimalan iznos plate. Sve ove mjere i aktivnosti u značajnoj mjeri su uticale na rast naplate prihoda u nadležnosti Poreske uprave RS. Takođe, pozitivne trendove u naplati prihoda možemo pripisati i kontinuiranom radu Poreske uprave RS na polјu digitalizacije usluga, a značajan doprinos daju i kampanje koje Poreska uprava RS kontinuirano sprovodi u cilјu podizanja svijesti o značaju legalnog poslovanja i koristima koji iz toga proizilaze, kao i o važnosti izdavanja i uzimanja fiskalnih računa.
Pored toga, smatram da je na ovakve rezultate uticao i niz mjera Vlade RS na rasterećenju privrede i pobolјšanja položaja radnika, od kojih je jedna svakako i povećanje neoporezivog dijela plate na 500 KM. Zatim, na rast prihoda uticalo je i povećanje broja osiguranika po osnovama osiguranja koji se tretiraju kao zaposlenje, povećanje minimalne plate u RS na 450 KM od 01.01.2019. godine, kao i povećanje plata radnicima u prosvjeti i MUP-u RS početkom ove godine. Dakle, ovaj rast se svakako može jednim dijelom pripisati i dobroj makroekonomskoj i političkoj situaciji u RS u ovoj godini.
SWOT: Kakvi su rezultati kada su u pitanju kontrole evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa u ovoj godini, imajući u vidu da su u julu ove godine stupile na snagu izmjene i dopune Zakona o fiskalnim kasama, kojima su propisane znatno strožije novčane kazne?
MARIČIĆ: Inspektori Poreske uprave Republike Srpske u prvih 10 mjeseci ove godine izvršili su ukupno 3.111 kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa, te su u 1.458 slučajeva utvrdili nepravilnosti za koje su potom izdati prekršajni nalozi na ukupan iznos kazne od 1.849.900 KM. Istovremeno, inspektori Poreske uprave RS su u okviru ovih kontrola za 363 poreska obveznika izrekli mjeru privremene zabrane obavlјanja djelatnosti u trajanjima od po 15 i 30 dana. Naime, za prvih deset mjeseci 2019. godine izrečeno je 358 mjera privremene zabrane obavlјanja djelatnosti u trajanju od 15 dana i pet mjera privremene zabrane obavlјanja djelatnosti u trajanju od 30 dana. U okviru kontrola evidentiranja prometa preko fiskalnih kasa inspektori Poreske uprave RS su u tom periodu otkrili i 27 neprijavlјenih radnika. Poredeći te podatke sa istim periodom prošle godine dolazimo do zaklјučka da je u 2019. godini manji broj izrečenih mjera privremene zabrane obavlјanja djelatnosti, a povećan iznos izrečenih novčanih kazni, na šta su uticale upravo izmjene Zakona o fiskalnim kasama u 2019. godini kojima su povećane novčane kazne.
SWOT: Koliko krivičnih prijava ste podnijeli tužilaštvima zbog sumnji u utaju poreza i druga krivična djela u ovoj godini?
MARIČIĆ: Za deset mjeseci ove godine nadležnim tužilaštvima u RS dostavili smo 23 izvještaja protiv poreskih obveznika zbog osnova sumnje da su činjenjem krivičnih djela oštetila budžet RS u iznosu od 2,9 miliona maraka.
Izvještaji su u tom periodu podneseni, prije svega zbog utaje poreza i doprinosa, ali i zloupotrebe službenog položaja ili ovlaštenja, te nepravilnog izdvajanja sredstava, zaklјučivanja štetnog ugovora, zloupotreba ovlaštenja u privredi i drugih. Najviše izvještaja nadležnim tužilaštvima u prvih deset mjeseci ove godine, njih 15, podneseno je zbog krivičnog djela utaja poreza i doprinosa, odnosno zbog sumnje da su odgovorna lica u 12 preduzeća i tri fizička lica utajili poreze i doprinose u ukupnom iznosu od 1.425.092 KM štete za budžet RS. I u narednom periodu će biti nastavlјen intenzivan rad istražilaca Poreske uprave RS na terenu, sa cilјem razotkrivanja krivičnih djela iz oblasti poreza, a čijim činjenjem se nanosi šteta budžetu Republike Srpske.
SWOT: Iz svega ovoga je vidlјivo da ste u ovoj godini realizovali brojne aktivnosti kada je u pitanju borba protiv sive ekonomije. Kakve rezultate su donijele pojačane kontrole poreskih obveznika za koje se sumnja da dio plata isplaćuju na ruke, odnosno u koverti, koje su izazvale pozitivne reakcije u javnosti?
MARIČIĆ: Poslјednjih nekoliko mjeseci provodimo pojačane kontrole širom Republike Srpske sa cilјem otkrivanja poreskih obveznika koji isplaćuju dio plate u gotovom novcu, odnosno u koverti. Primjetno je da se, i pored činjenice da je Vlada RS Zakonom o podsticajima u privredi RS omogućila povrat dijela doprinosa, određeni broj poreskih obveznika ne pridržava zakonskih propisa, te da isplaćuje dio plate u koverti, a radnika prijavlјuje na minimalni iznos plate čime čini utaju poreza i doprinosa. S tim u vezi, poseban akcenat u ovim kontrolama je stavlјen na one poreske obveznike koji prijavlјuju radnike na minimalan iznos plate, te se vrši analiza odnosa dobiti određenog poreskog obveznika i broja prijavlјenih radnika na minimalnu platu. Tako smo u prethodnim mjesecima izvršili 132 kontrole poreskih obveznika koji su isplaćivali minimalna ili ujednačena lična primanja, te su kod njih 76 utvrđene nepravilnosti kod obračuna poreza i doprinosa na lična primanja, zbog čega je naloženo plaćanje obaveza po osnovu doprinosa u iznosu od 1,5 miliona KM, a po osnovu poreza 387.151 KM. I u narednom periodu ćemo kontinuriano nastaviti sa ovim kontrolama i u tom smislu očekujemo da će nam pomoć pružiti i sami radnici koji su prijavlјeni na minimalac, a koji dio plate dobijaju u koverti. Oni sve to mogu prijaviti na brojeve telefona i elektronsku adresu Poreske uprave RS, a inspektori Poreske uprave RS će po zaprimlјenoj prijavi istražiti tog poreskog obveznika.