BANJALUKA – Dok u Republici Srpskoj možete registrovati kompaniju za tri dana, u Federaciji Bosne i Hercegovine mogu proći i mjeseci da biste prijavili poslovni subjekt. Razlog se krije u činjenici da nadležni federalni organi još čekaju na usvajanje izmjena Zakona o registraciji poslovnih subjekata.

Privrednici u BiH godinama su se borili s administrativnim procedurama prilikom registrovanja kompanija. Proteklih godina ovu borbu vode samo građani Federacije BiH.

Digitalizacija sudskih arhiva

Jednošalterski sistem koji je uveden u Republici Srpskoj 2013. godine dosta je skratio i pojednostavio registraciju firmi, ali i donio trend povećanja registracije poslovnih subjekata. U FBiH, s druge strane, tek se od prošle godine govori o digitalizaciji sudskih arhiva, što je osnovni preduvjet za elektronsko povezivanje sudova s Poreznom upravom, Federalnim zavodom za statistiku i drugim relevantnim subjektima.

Federalni ministar pravde Mato Jozić govori nam da su prošle godine sklopljeni pojedinačni sporazumi o saradnji s devet sudova u Federaciji BiH.

“Kao jedna od značajnih aktivnosti koja se veže za Odluku Vlade Federacije BiH o provođenju Projekta unapređenja poslovnog okruženja i pristupa tržištu, a koju provodi Ministarstvo pravde FBiH, jeste izrada Nacrta zakona o izmjenama i dopunama Zakona o registraciji poslovnih subjekata u Federaciji BiH. Zakon su u formi nacrta usvojila oba doma Parlamenta Federacije i trenutno se radi na pripremi prijedloga zakona”, govori nam ministar Jozić.

On dalje dodaje da će se izmijenjeni zakon odnositi na elektronizaciju rada sudova i njihovo povezivanje u elektronskom obliku s drugim relevantnim subjektima u procesu registracije poslovnih subjekata.

“Građani će imati mogućnost slanja elektronske prijave za registraciju poslovnih subjekata te neće biti u obavezi dostavljati podatke koje sud može elektronskim putem pribaviti od nadležnih institucija. Svakako, treba napomenuti da ovaj proces mora pratiti donošenje zakona o elektronskom potpisu, koji se nalazi u zakonodavnoj proceduri”, govori nam Jozić.

Sve brže i jeftinije u RS

Međutim, i kada je riječ o elektronskom registrovanju kompanija, RS prednjači u odnosu na FBiH.

“Suština je da je sve brže i jeftinije. Krajem godine promijenjen je i set zakona vezan za elektronsku registraciju poslovnih subjekata i dok Vlada stvori materijalno-tehničke mogućnosti za početak rada, i to će dodatno olakšati registraciju kompanija. Za početak će to biti samo za registraciju društava s ograničenom odgovornošću, dok ne vidimo kako će se ta elektronska registracija pokazati u praksi”, kazao nam je Jovan Janjić, koordinator za registraciju poslovnih subjekata u Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF).

Inače, registracija svih poslovnih subjekata u RS-u vrši se preko APIF-a.

Janjić nam pojašnjava da se prijave za registraciju, zajedno s potrebnom dokumentacijom, šalju u APIF te se kroz programe dalje upućuju sudu i Poreskoj upravi.

“Registracija poslovnih subjekata svedena je sa 11 na četiri-pet koraka. Pored toga, nema sudske takse na osnivanje firme i maksimalni troškovi su do nekih 150 KM, i to naknada APIF-u, oglašavanje u Službenom listu i pečat kako bi mogli otvoriti žiroračun. Minimalni osnivački kapital je jedna KM, što znači da onaj ko registruje firmu s jednom KM, može sam pripremiti dokumentaciju i otići kod notara samo da ovjeri potpis. Dakle, ako je kapital jedna KM, ne mora notar obrađivati osnivački akt. Sve iznad jedne KM notar mora obraditi, čime je osnivanje skuplje. Ali, najjednostavniji oblik osnivanja je jednočlani d.o.o s osnivačkim kapitalom od jedne KM”, ukratko nam je pojasnio Janjić.

Podsjećamo, registracija društva s ograničenom odgovornošću prije 2013. godine u RS-u je koštala 1.530 KM, dok je osnivački kapital iznosio 2.000 KM, što je danas slučaj u FBiH.

Sve dok i Federacija BiH ne olakša proces registracije firmi, BiH ne može govoriti o rasterećenju privrede. Kako proteklih godina ističu ekonomski stručnjaci, neophodne su nam reforme koje će omogućiti poslodavcima da zapošljavaju nove ljude i time osiguraju prilive novca u PIO fondove.

(Klix)