SARAJEVO – Izvoz iz BiH u prošloj godini iznosio je 11,86 milijardi KM, što je manje za 3,17 odsto ili oko 500 miliona KM u odnosu na 2018. godinu, dok je uvoz bio nešto manji od 20 milijardi KM i manji je za 1,45 odsto u odnosu na prethodnu godinu, izjavio je predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković.
Na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prošloj godini, on je rekao da je pad izvoza nastao i kao posljedica previsokih tarifa pri izvozu na Kosovo.
“Tu smo izgubili tržište od 132 miliona KM, te 300 miliona KM prometa koje je radio samo `Aluminij` koji nažalost ove godine nije u funkciji”, rekao je Vuković na konferenciji za novinare u Sarajevu.
On je naveo da pad izvoza od 3,17 odsto nije vezan samo za situacije u vezi sa izvozom na Kosovo i prestanka rada mostarskog “Aluminija”, već se problemi dešavaju i u smislu pada industrijskog rasta u Njemačkoj, gdje je došlo do pada potražnje određene robe za auto-industriju iz BiH.
“Na spoljnotrgovinski deficit BiH uticala je i promjena fiskalne politike u Italiji, ali i Bregzit”, naveo je Vuković.
Prema njegovim riječima, NJemačka, Hrvatska, Srbija, Italija i Austrija još su najznačajniji partneri u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH koja je inače najveća sa zemljama članicama EU.
Kada je riječ o izvozu BiH, on je naveo da je učešće zemalja članica EU 72 odsto, zemalja Cefte 17,4 odsto, te zemalja Efte i ostalih 10,6 odsto.
On je naveo da je u Njemačku izvezeno robe u vrijednosti 1,69 milijardi KM što je, kako je rekao, značajan iznos, iako je zabilježena određena stagnacija.
“Što se tiče Hrvatske ukupna trgovinska razmjena je velika i ostvareno je gotovo 1,45 milijardi KM i uvoza 3,51 milijardu KM. Povećan je izvoz, ali i uvoz iz Srbije gdje su u razmjeni dominirali koks, električna energija, prehrambeni proizvodi”, rekao je Vuković.
Prema njegovim riječima, neke od neophodnih mjera za smanjenje deficita i povećanje ekonomskih aktivnosti odnose se na poboljšanje stope rasta BDP-a kroz inovacije i privlačenje investicija posebno u prerađivačku industriju.
“Tu je i intenziviranje radova u javnoj infrastrukturi, osvajanje novih tržišta, kao i jačanje ekonomskih veza sa regionom”, naglasio je predsjenik Spoljnotrgovinske komore BiH.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac podsjetio je da je BiH od ove godine preuzela predsjedavanje CEFTA, te poručio kako će tražiti veći angažman BiH u CEFTA.
Dodao je i kako je u toku revizija odluke EU o zabrani uvoza čelika iz BiH i zemalja zapadnog Balkana dodajući kako se svi trebaju uključiti u taj postupak kako bi BiH argumentovano dokazala EU da bude izuzeta iz tih mjera.
– Takve mjere pogađaju i rudnik Ljubija i ArcelorMittal Zenica i entitetske željeznice i to je samo jedan od razloga zašto ne smijemo da šutimo na takve odluke – kazao je Košarac.
Posebno je naglasio da je za privredu BiH značajno da, uz tradicionalne trgovinske partnere poput Hrvatske, Srbije, Njemačke, ali i uz SAD, Rusiju, Kinu, Tursku, dalje radi na pronalaženju novih tržišta.
– Pronalaženje novih tržišta biće težak posao u koji se svi moramo uključiti, ali su nam za povećanje vanjskotrgovinske razmjene nova tržišta neophodna. Naše industrije poput metalske, namjenske, elektro, drvne i prehrambene industrije ali i turizam ostvaruju značajan vanjskotrgovinski promet, koji će biti još veći kada se obezbijede nova tržišta – kazao je Košarac.
Dodao je da se mora raditi i na afmiraciji stranih ulaganja, te biti odgovorniji prema privrednoj zajednici kojoj treba omogućiti razvoj i plasman na nova tržišta.
– Želimo da sačuvamo domaću privredu time što ćemo, prije svega, kroz izmjene zakona omogućiti korištenje mnogih finansijskih fondova za razvoj naše poljoprivredne, ali i drugih proizvodnji, a radićemo i na zaštiti naših interesa kroz participaciju u određenim tijelima poput CEFTA-e – naveo je Košarac.
Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH će, kako je naglasio, učiniti sve da BiH ove godine postane članica Svjetske trgovinske organizacije. (Agencije, FOTO FENA)
