VAŠINGTON – Svjetska banka u novom izvještaju procjenjuje da bi, bez vladinog odgovora, više od 400.000 ljudi u regiji Zapadnog Balkana moglo pasti u siromašno i da bi se srednja klasa značajno smanjila.
Mnogi od onih koji bi mogli osiromašiti, trenutno ne koriste nikakvu socijalnu zaštitu, a riziku su naročito izloženi radnici u neformalnom sektoru, koji nemaju osiguranje od nezaposlenosti i ne ostvaruju pravo na drugu podršku.
Svjetska banka je naime nova izdanja bilješki objavila je i sagledavaju uticaj COVID-19 na zdravstvene sisteme, siromaštvo i dobrobit domaćinstava, obrazovanje, socijalnu zaštitu, tržišta rada i upravljanje kvalitetom vazduhana Zapadnom Balkanu.
Ove bilješke predstavljaju dopunu nedavno objavljenog Redovnog ekonomskog izvještaja za Zapadni Balkan i pratećih Bilješki – objavljenih 29. aprila – i pokazuju kakve su projekcije uticaja COVID-19 na stanovništvo u regiji.
SIROMAŠTVO U BIH: U zavisnosti od toga da li će kriza trajati jedan ili dva kvartala, oko 35.000 do 85.000 osoba će vjerovatno postati siromašno, navodi se u redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za Zapadni Balkan.
Simulacije, kako se dodaju pokazuju da će potrošnja u Bosni i Hercegovini vjerovatno pasti za 3,5 do 6,7 procenata, tako da se predviđa povećanje siromaštva za oko 11,8 procenata u 2019., na 12,9 procenata i u 2020. na 14,6 procenata,.
Usporavanje zbog globalne pojave COVID-19 i prateći potencijalni gubitak radnih mjesta i zarade će vjerovatno imati kratkoročni efekt na siromaštvo.
Posljednji raspoloživi podaci za siromaštvo su iz 2015., kad je ono bilo procijenjeno na 16 procenata, što je vrlo blizu stopi od 14 procenata procijenjenoj za 2007.
Nedavno smanjenje siromaštva i poboljšanje dobrostanja se zaustavljaju jer COVID-19 kriza vodi ekonomije Zapadnog Balkana u recesiju, navodi Svjetska banka.
Početkom 2020. prije izbijanja COVID-19, većina od šest zemalja regije je ostvarila značajan napredak na smanjenju siromaštva i povećanju prihoda domaćinstava. Ipak, u 2019. je oko 19,7 procenata stanovništva regije još živjelo s manje od 5,5 $ na dan (PPP 2011) po osobi – što je standardni prag siromaštva za zemlje s višim srednjim prihodom – a znatan broj je bio na pragu siromaštva.
Kriza će vjerovatno dovesti do prekida i dijelom preokreta nedavno ostvarenog napretka.
Iako su COVID-19 pogođeni svi, siromašni i ugroženi mogu biti naročito pogođeni jer oni imaju slabiji pristup uslugama i manje ušteđevine i mehanizama za prevazilaženje poteškoća.
TRŽIŠTE RADA: Svjetska banka takođe navodi da će mjere za zaštitu života imati negativan uticaj na tržišta rada na Zapadnom Balkanu. Ograničenja kretanja i socijalno distanciranje pogađaju ponudu i potražnju za radnom snagom, transport i putovanja na do sada nezabilježene načine. Kompletni sektori nacionalnih ekonomija szua tvoreni – restorani, hoteli, maloprodaja robe koja nije nužna, turizam, transport i dobar dio proizvodnje.
“I pored vladinih paketa podrške, poslovanje u cijeloj ekonomiji je pogođeno gubicima, koji ugrožavaju njihovo poslovanje i solventnost. Najviše su pogođene male i srednje firme i neformalni rad. Uticaj na djelatnosti u kojima ostvaruju prihod je posebno težak za nezaštićene radnike i najugroženije grupe u neformalnoj ekonomiji. Kod veće zastupljenosti neformalne, privremene i samozaposlenosti, veća je vjerovatnoća zatvaranja radnih mjesta, što treba biti riješeno sistemom socijalne sigurnosti”, stoji u izvještaju.
ZAPOSLENOST: Na početku COVID-19 krize, Zapadni Balkan je imao rekordno veliku zaposlenost.
Stopa zaposlenosti u regiji je u 2019. narasla na istorijski visokih 45,6 procenata za dobnu grupu 15+, što je povećanje od 1,4 procentna poena (pp) u odnosu na 2018. Na kraju godine Kosovo je bilježilo najveće povećanje zaposlenih – 6,7 procenata u odnosu na isti period prethodne godine (g/g). Rast zaposlenosti je u Bosni i Hercegovini (BiH), Sjevernoj Makedoniji i Srbiji iznosio oko 4 procenta (g/g), a Albaniji 3,1 procenat, dok se u Crnoj Gori smanjio za 0,3 procenta (g/g). U 2019. je na Zapadnom Balkanu otvoreno 190.000 novih radnih mjesta, od čega više od trećine u Srbiji. Do kraja godine, zaposlenost u regiji je bila 7,7 procenata veća nego u junu 2008., kad je počela posljednja
svjetska finansijska kriza, a regija je zabilježila pet godina neprekidnog rasta zaposlenosti od prosječno 2,8 procenata godišnje. (Swot)
