SARAJEVO, BANJALUKA – Nakon pandemije virusa korona potražnja za proizvodima u svijetu sve je veća, zbog čega se može očekivati rast inflacije koja će se, ukoliko bude velika, odraziti i na BiH u smislu viših cijena, ali i djelimičnog rasta kamatnih stopa.
Gotovo svi veći ekonomski autoriteti u svijetu naglašavaju da nije pitanje hoće li se inflacija pojaviti, nego kolika će biti i kako će se ona odraziti, prije svega na kamatne stope koje su već počele da rastu. Recimo, kamatna stopa na italijansku desetogodišnju obveznicu za samo dvadesetak dana porasla je sa 0,4 na 0,8 odsto, a slično se dešava i s ostalim obveznicama razvijenih država svijeta.
Kada je riječ o BiH, iz Centralne banke BiH nedavno su prognozirali da će inflacija u ovoj godini iznositi 0,94 odsto, a u narednoj, 2022. godini 1,31 odsto, međutim mnogo više uticaja na BiH imaće rast inflacije prije svega u Evropi, a zatim i u svijetu.
“Inflacija je izvjesna nakon dugog perioda bez nje, ali neizvjesno je kako će se ona manifestovati, kada će se pojaviti i koliko će trajati. Sve je vezano za pakete stimulansa i fiskalne monetarne pomoći tokom prošle i na početku ove godine. Mi imamo stabilan monetarni sistem, ali inflatorna djelovanja u smislu rasta cijena koja su posljedica inflacije ne možemo izbjeći. Inflacija se već reflektovala na cijene i narušavanje životnog standarda građana BiH. I MMF je izašao s predviđanjima o inflaciji koja će se prije svega odraziti na kamate za zaduživanje država, a to će se odraziti i na domaće tržište”, rekao je za “Nezavisne novine” Admir Čavalić, ekonomista.
Ipak, s obzirom na to da su u BiH kamate na kredite već velike u odnosu na razvijenije zemlje u svijetu, ekonomisti smatraju da će doći do njihovog rasta, ali ne drastičnog.
Što se tiče cijena, u posljednjih nekoliko mjeseci one u svijetu značajno rastu… Nafta koja je prošle godine bila ispod 40 dolara po barelu danas je oko 70 dolara, a slično je i sa hranom. Cijene kukuruza, soje, pšenice, mesa na tržištu SAD u posljednjih malo više od šest mjeseci porasle su za gotovo 50 odsto, isto kao i cijene metala i građevinskih proizvoda.
I Ujedinjene nacije u petak su saopštile da su globalne cijene hrane porasle, i to najvećim tempom na mjesečnom nivou u posljednjih 10 godina. U svom izvještaju UN navodi da globalni indeks cijena hrane raste već 12 mjeseci uzastopno jer su snabdjevači pogođeni poremećajima u proizvodnji, radnim procesima i transportu tokom pandemije virusa korona.
Samo u maju, kako navodi UN, cijene su na godišnjem nivou porasle za 39,7 odsto, što je najveći mjesečni rast od oktobra 2010. godine.
“Rast cijena je rezultat obnovljene potražnje u pojedinim zemljama i manje proizvodnje u prethodnom periodu usljed uvođenja restrikcija na kretanje ljudi. Veća potražnja i manja proizvodnja dovešće do rasta inflacije u vrijeme kada ekonomije izlaze iz krize”, navele su Ujedinjene nacije. (Nezavisne)
