BERLIN – Skraćeno radno vrijeme u julu – tako reaguje njemački automobilski koncern Audi na stalne probleme u isporuci poluvodiča. Oni su potrebni za mikročipove, bez kojih više nije moguće proizvesti moderni automobil.
Nestašica mikročipova vlada u cijelom svijetu. Zato proizvodnja u Audiju na jesen neće početi kako je prvobitno bilo planirano.
Audi nije izuzetak. 83 posto kompanija iz raznih privrednih grana žali se na nestašicu ili poskupljenje sirovina, dijelova i robe. To proizlazi iz ankete Njemačke industrijske i trgovinske komore (DIHK) sprovedene u 3.000 njemačkih kompanija u zemlji i inostranstvu.
Najteže su pogođeni industrija i trgovina na malo. S problemima se susreće više od 90 odsto preduzeća, na primjer iz metalne, automobilske ili hemijske industrije. U građevinarstvu čak 94 posto preduzetnika izvještava o nestašici materijala. Pored sirovina poput željeza, aluminija, bakra i drveta vlada i nestašica elektronskih komponenti, poluvodiča i tekstila.
Kao razlog problema u isporuci u anketi se na prvom mjestu navodi rast potražnje uz premale proizvodne kapacitete (70 posto) te poteškoće u transportu (53 posto). Kod transporta su posebni problem nedostatak kontejnera (76 posto) te premali kapaciteti na teretnim brodovima (74 posto), na cestama i prugama (27 posto) i u avio prometu (24 posto).
Glavni uzrok problema je pandemija korona virusa. Ona je širom svijeta usporila proizvodnju, pa time i transport. Luke su bile zatvorene, brodovi usidreni, a zbog smanjene potražnje je proizvedeno oko 50 odsto manje kontejnera. Kada je transport sirovina i robe napokon ponovo krenuo, nije bilo moguće uhvatiti prijašnji tempo. Logistiku su usporili nedostatak osoblja, strože korona-mjere u lukama i prije svega nedostatak kontejnera.
„Dodatni smrtni udarac bilo je zatvaranje Sueskog kanala”, kaže Jens Hildebrandt, šef njemačke Inostrane trgovinske komore u Kini. Teretni brod Ever Given s 18.300 kontejnera je krajem ožujka šest dana blokirao kanal. Za to vrijeme su svi drugi brodovi na toj ruti morali čekati. Za potpuno normaliziranje prometa bilo je potrebno više od 100 dana.
U međuvremenu su u Kini ponovo djelimično ili potpuno zatvarane luke, među njima i Shenzhen-Yantian, četvrta kontejnerska luka po veličini na svijetu. „Stručnjaci polaze od toga da će uklanjanje posljedica samo u tom slučaju, računajući od jula, trajati najmanje tri mjeseca”, objašnjava Jens Hildebrandt.
Prema ispitivanju koje je proveo DIHK, samo petina kompanija računa da će se situacija poboljšati do kraja godine. 53 posto ispitanika očekuje poboljšanje tek od 2022. godine. Četvrtina njih ne može ocijeniti kada bi se isporuka ili cijene mogli normalizovati. „Tu trenutno vidimo veliku nesigurnost”, komentariše Volker Treier iz DIHK.
U anketi je 42 posto kompanija navelo da ne mogu obraditi sve postojeće narudžbe, a 17 posto njih već mora odbiti nove poslove. Kod 43 posto firmi aktuelna je situacija dovela do smanjenja prihoda. „Sada se koči privredni polet”, upozorava Treier. On predviđa da se na dostizanje njemačke privredne snage, kakva je bila prije korona-krize, „ako sve dobro prođe”, ne može računati prije sredine sljedeće godine.
Volker Treier se osvrnuo i na stanje u Avganistanu. Izvijestio je da je bilo pojedinačnih upita njemačkih preduzeća koja žele avio putem evakuisati svoje avganistanske saradnike. „To nije masa ljudi, ali ima ih. Mi pokušavamo preko Kriznog centra njemačkog Ministarstva vanjskih poslova izvući i te ljude.”
DIHK računa i da će sada trgovina s Avganistanom biti obustavljena. No njemačko-afganistanski privredni odnosi ionako nisu bili na visokom nivou. Prošle godine je iz Njemačke u Avganistan izvezeno robe u vrijednosti od 70 miliona evra, posebno vozila i automobilskih dijelova, mašina i hrane. (Seebiz)
