SARAJEVO – Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je značajno korigovala naviše brze procjene inflacije za prvo polugodište 2022. godine, u odnosu na očekivanja iz decembra.
“Na osnovu nepotpunih zvaničnih podataka za januar 2022. godine, i svih raspoloživih informacija do polovine marta, uključujući i vrijednosti fjučersa na naftu, plin i hranu na međunarodnim tržištima za isporuke do kraja polugodišta, kao i specifične cjenovne šokove vezane za zemlju, procjenjujemo inflaciju za period prvog polugodišta na nivo od 9,2%. Na osnovu zvaničnih podataka iz oktobra i raspoloživih informacija sa tržišta do kraja novembra, inflacija za period prvog polugodišta 2022. godine je u decembru 2022. godine procijenjena na 4,5%”, saopšteno je iz Centralne banke.
Kako su u trenutnim okolnostima trendovi u serijama na osnovu kojih se rade brze procjene jako promjenjivi u smislu magnitude i frekvencije, su date i ekstremne procjene inflacije za prvi i drugi kvartal. Centralna procjena je vrijednost za koju CBBiH smatra da je najizvjesnija.
Ekstremna vrijednost je moguća ukoliko se inflatorni pritisci dodatno pojačaju bilo zbog dodatnih poremećaja na međunarodnim tržištima ili uskih grla u distributivnim lancima ili zbog domaćih cjenovnih šokova koji nisu vezani za trendove u cijenama na međunarodnim tržištima. Ekstremna vrijednost je centralna projekcija uvećana za 2 standardne devijacije.
Očekivani rast cijena u prvom polugodištu je posljedica ekstremnog rasta cijena sirovina, energije, hrane i nafte, naročito izraženog nakon izbijanja rata u Ukrajini, ali i niske bazne osnovice iz prvog polugodišta 2021. godine kada je zabilježeno stagniranje potrošačkih cijena.
“Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata. Imajući u vidu ovako dramatične korekcije kratkoročnih inflatornih očekivanja, već sad je potpuno izvjesno da će sa proljetnim krugom makroekonomskih projekcija i projekcije inflacije za 2022. i 2023. godinu iz novembra 2021. godine (2,1% i 1,4% respektivno) biti znatno korigovane naviše”, dodaju u saopštenju.
Nekoliko je faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije katrenutnim ekstremnim procjenama CCBiH.
U njihovoj analizi stoji da su prvenstveno, mogući dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa.
Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže od potrošačkih cijena.
“Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu sa trendovima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije, i to ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo”, dodaju oni.
