BERLIN – Iako Rusija može da preusmjeri dio svoje nafte drugim državama, embargo koji joj je uvela EU imaće značajne posljedice po tu zemlju. Ali ne samo po nju, već i po tržište nafte u svijetu, kao i na snabdijevanje u Njemačkoj, ocjenjuje se u današnjoj analizi radija Dojče vele (DW).
Koliko će Rusija biti pogođena djelimičnim embargom EU na naftu? To se može samo grubo procijeniti. Prema briselskom trustu mozgova Brojgel, EU i Velika Britanija su prošle godine iz Rusije uvozile 3,5 miliona barela nafte dnevno i za to plaćale oko 88 milijardi evra.
Ako bi EU do kraja godine zaista mogla da se odrekne 90 odsto svog dosadašnjeg uvoza nafte iz Rusije, to bi odgovaralo obimu od preko milijardu barela. Na osnovu trenutno veoma visokih cijena, Rusija bi od sljedeće godine mogla da izgubi više od 120 milijardi evra prihoda od izvoza nafte u EU.
U trenutno napetoj tržišnoj situaciji, Rusija, međutim, ima alternative. Iznad svega, sada joj se isplati blisko partnerstvo sa Kinom koja je posljednjih godina postajala sve važniji kupac ruske nafte.
Prema studiji Njemačkog ekonomskog instituta (IW), između 2010. i 2020. udio ruske nafte u kineskom uvozu tog energenta porastao je sa 6,4 na 15,4 odsto.
Nedavno je i Indija uočena kao kupac sankcionisane ruske nafte. Prema podacima kompanije Refinitiv Ajkon, od početka ruske invazije na Ukrajinu, Indija je uvezla 34 miliona barela nafte, što je trostruko više u odnosu na isti period prošle godine.
Ono što je izvjesno jeste da će se zbog sankcija i postepenog nestajanja uspostavljenih transportnih pravaca Moskva suočiti sa značajnim logističkim problemima. Pritom je ograničenje izvoza naftovodima znatno efikasnije nego pomorskim putevima. Nafta, koja se do sada na zapad transportovala naftovodima, teško se može preusmeriti.
Međutim, zahvaljujući visokom cijenama, Rusija će vjerovatno moći da nadoknadi dio izgubljenog prihoda.
Tržišta nafte uvijek osjetljivo reaguju na pretnju ograničenja ponude. Još od sredine 2020, cijene nafte se oporavljaju sa najnižih vrijednosti povezanih sa koronom, a od kraja 2021. sukob oko Ukrajine je stavio tržišta pod znatan stres. Nafta tipa Brent je više od 70 odsto skuplja nego prije godinu dana. Tako ovaj dramatičan razvoj u znatnoj meri kompenzuje predstojeća ograničenja izvoza.
Djelimični embargo o kojem je sada odlučeno sigurno će teško pogoditi Moskvu. Ali, ako tržište nafte ostane napeto kao sada, Kremlj se može nadati primjetnom olakšanju.
Trenutno ima malo prostora za kontinuirani pad cijena nafte. Jer, uprkos visokim cijenama – ponuda ostaje ograničena. Naftni kartel OPEK je u više navrata saopštavao da ne vidi sebe u poziciji da kompenzuje nestašice u snabdijevanju iz Rusije.
„Embargo EU je maksimalno opterećenje za tržište. Za cijene nafte i dalje je veoma važan razvoj globalne ekonomije, a u posljednje vreme ovde je uvijek bilo trenutaka opuštanja“, kaže Andreas Šreder, šef za energetske analize u istraživačkom centru ICIS.
Nemačka, kao do sada najvažniji kupac ruske nafte u Evropi, igra odlučujuću ulogu u ovom embargu. Na početku rata, Nemačka je dobijala 35 odsto sirove nafte iz Rusije – krajem aprila to je bilo samo dvanaest odsto. Dobrovoljnim odustajanjem od isporuka nafotvodom da kraja godine, Njemačka je sebi nametnula još jedan težak teret.
Pritom je tržište nafte fleksibilnije od tržišta gasa, a Nemačka je već sklopila važne sporazume sa Norveškom, SAD i drugim zemljama proizvođačima – naravno, po višim cijenama. Ministar ekonomije Robert Habek je već krajem aprila bio uvjeren da se potpuna nezavisnost od ruske nafte može postići za samo nekoliko dana.
Pored snabdijevanja sirovom naftom, mora se obezbijediti i snabdijevanje naftnim derivatima kao što su benzin, kerozin ili lož ulje.
Ovdje je fokus posebno na velikoj rafineriji PCK u Švedu u Brandenburgu, kojoj je do sada jedini izvor bila ruska sirova nafta preko naftovoda „Družba“. Habek traži alternativne rute isporuke za Šved, tankerima preko Rostoka i Gdanjska. Ali, pokrajina Brandenburg strahuje da će rafinerija tako raditi sa samo do 60 odsto kapaciteta.
Pored zabrinutosti za oko 1.200 zaposlenih, postoji i bojazan da bi moglo doći do problema sa isporukama istočnonjemačkim benzinskim stanicama, industriji i skladištima lož ulja.
Ima dakle još problema koje treba riješiti, a koji su posljedice embarga. Ipak, ekspert ICIS-a Šreder smatra da su i ti problemi rješivi.
Međutim, pomenuta prilagođavanja teško da će biti moguća bez većih troškova. Postoji velika vjerovatnoća da će se potrošači suočiti sa daljim opterećenjima. Većina stručnjaka se slaže da njemačka vlada svojim paketom olakšica može da ublažii posljedice po potrošače, ali ih ne može u potpunosti nadoknaditi, navodi DW.
