ZAGREB – U Hrvatskoj se po stanovniku godišnje baci oko 71 kilogram hrane što je više od 280.000 tona, a čak 76 posto otpada potiče iz domaćinstava, dok je prosjek Evropske unije 53 posto, saopšteno je iz Centra za prevenciju otpada od hrane – CEPOH.

Kako je navela predsjednica Centra, Branka Ilakovac, ako se žele dugoročni rezultati u smanjenju bacanja hrane izuzetno je važno stalno informisanje i edukacija građana svih starosnih kategorija i svih sektora, prenosi Hina.

“Pri tome je presudna uloga stručnih organizacija”, ističe Ilakovac.

Stvari bi trebalo da krenu na bolje uz pomoć EU projekta “Izgradnja kapaciteta za Zeleni evropski plan po mjeri lokalne zajednice” koji je CEPOH pokrenuo kako bi pomogao svima koji u kriznoj situaciji žele da pomognu doniranjem hrane.

Sprečavanje nastanka viškova hrane ključni je i najvažniji korak prema redu prioriteta upravljanjem otpadom od hrane ili takozvanoj “hijerarhiji postupanja” koju preporučuje Evropska komisija, pa se Ilakovac nada da ce i u Hrvatskoj biti više prilika za realizaciju projekta.

Osim što potrošači bespotrebno troše novac na hranu koju ne pojedu, posljedice su mnogo šire jer otpad od hrane zagađuje vazduh.

Svjetska proizvodnja hrane je i uzrok 30 posto emisija gasova koji izazivaju efekat staklene bašte i 80 posto ukupnog krčenja šuma te jedan od najvećih uzročnika promjena u korišćenju zemljišta i gubitka bioraznolikosti.

Time se ubrzavaju i klimatske promjene koje onda povratno negativno utiču na sigurnost, kvalitet i dostupnost hrane.