SARAJEVO – Međunarodni monetarni fond (MMF) projicirao je da će ekonomski rast BiH od 2,4 posto u 2022. godinu usporiti na dva procenta u 2023. godini, dok će inflacija u BiH po procjeni MMF-a u 2022. godini iznositi 10,5 posto.
U prostorijama Centralne banke BiH juče je predstavljen izvještaj Međunarodnog monetarnog fonda pod nazivom “Regionalne ekonomske perspektive za Evropu”, a o najnovijim dešavanjima, predviđanjima i rizicima za buduće izglede u Evropi i u BiH govorili su Gabriel Di Bella iz Evropskog odjela MMF-a i rezidentni predstavnik MMF-a u BiH Endrju Džuel.
Guverner Centralne banke BiH Senad Softić Softić, u uvodnom obraćanju, je istakao dobru saradnju sa MMF-om i spremnost da učestvuju u svim zajedničkim nastojanjima da se pronađu bolji izgledi za budućnost naše ekonomije.
“Svjesni smo da živimo u vrijeme velike neizvjesnosti i da se cijela Evropa suočava s istim izazovima od rata u Ukrajini, energetske krize do visoke inflacije. Svi imamo iste ili slične probleme, te je stoga neophodna snažna koordinirana akcija”, istakao je Softić.
Centralna banka BiH će, kako je naglasio, nastaviti održavati svoju monetarnu politiku i stabilnost valute i raditi dalje na unapređenju poslovnih procesa uz održavanje kredibilnosti kao najvažnije vrijednosti koju svaka centralna banka u svijetu ima. Kako bi podržali ekonomiju i građane BiH, kako je dodao Softić, Centralna banka BiH je u skladu sa svojim mandatom pokazala, poduzela i poduzet će odgovarajuće mjere u skladu sa odlukama Evropske centralne banke.
“Podrška MMF-a u provođenju naših aktivnosti je od izuzetne važnosti”, istakao je Softić.
Gabriel Di Bella iz Evropskog odjela MMF-a je rekao da rat u Ukrajini kreira više izazova za region, a među njima je povećana inflacija koja je rezultirala koordiniranim odgovorom centralnih banaka širom svijeta. Manje snabdijevanje plinom iz Rusije, kako je dodao, ima direktan input kada su u pitanju proizvodne funkcije mnogih kompanija, ali i indirektan input kada je riječ o proizvodnji električne energije i povećanje cijena, ne samo gasa već i struje.
“Posljedica sve viših cijena hrane i energije jeste da je je došlo do povećane inflacije u regionu bez obzira da li je riječ o ekonomijama u razvoju ili naprednim ekonomijama. Između 60 do 70 posto procenata povećanja inflacije koje smo vidjeli u augustu ove godine jeste zbog zajedničke kombinacije viših cijena hrane i energije “, naveo je Di Bella.
Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Bosni i Hercegovini Endrju Džuel se osvrnuo na izglede i perspektive za ekonomski rast za BiH.
“Recesija tokom pandemije nije bila toliko loša kako smo se bojali, a onda smo imali oporavak koji je bio jači nego što smo očekivali. Sada kako se pogoršavaju perspektive u Evropi, mi smo sukcesivno pravili korekcije. Prema našoj posljednjoj objavljenoj prognozi, predvidjeli smo 2,4 procenta rast 2022. godine, te dva procenta rast u 2023. godini”, rekao je dodajući da će inflacija u BiH, po posljednjim procjenama, u 2022. godini iznositi 10,5 posto.
Iza visoke inflacije, kako je dodao, uglavnom su dvije kategorije, hrana koja čini jednu trećinu košarice indeksa potrošačkih cijena, te transport.
Kada je riječ o snabdijevanju energijom, mnogo zemalja u zapadnoj Evropi je izloženo daljnjoj redukciji u snabdijevanju gasom, rekao je Džuel, dodajući da je BiH manje osjetljiva na energetska kretanja u odnosu na neke druge zemlje. Shodno kretanjima na svjetskom tržištu, cijene gasa i benzina su više, dok su, kako je istakao, cijene električne energije duže vrijeme zamrznute za domaćinstva, dok su povećanja cijena električne energije za preduzeća ograničena.
Nakon prezentacije nalaza iz izvještaja u diskusiji su među ostalim učestvovali Belma Čolaković iz CBBiH, te ekonomski analitičari Svetlana Cenić i Faruk Hadžić. (Fena)
