Zlato se vjekovima smatra sigurnom robom koju investitori i vlade koriste da zaštite svoju imovinu.

Pored toga, ono predstavlja utočište ulagačima u vrijeme krize, kada tradicionalno ne gubi vrijednost već je, naprotiv, dodatno stiče.

Zanimljivo je stoga uporediti koliki je prinos tokom prošle godine ovaj plemeniti metal donio investitorima u različitim velikim svjetskim valutama.

U najvećoj svetskoj ekonomiji, Sjedinjenim Američkim Državama, zlato je tokom 2022. zabilježilo mali dobitak prema dolaru, za razliku od rasta u odnosu na neke druge nacionalne valute.

Postoji direktna korelacija između cijene zlata i američkog dolara jer se zlatom uglavnom globalno trguje u dominantnoj svjetskoj valuti.

Očekivalo se da će u prošloj godini rekordno visoka inflacija i spor globalni ekonomski rast dovesti zlato do novih rekordnih nivoa u dolarima. Međutim, na slabiji učinak zlata u odnosu na američki dolar uticalo je višestruko povećanje kamatnih stopa u SAD – dolar je prema korpi međunarodnih valuta ojačao gotovo deset odsto za godinu dana i samim tim prinosi na zlato bili su mali, tek 0,4 odsto na godišnjem nivou.

Recimo, “zlatni dobitak” mjeren u turskim lirama u istom periodu iznosio je 41,2 odsto. Ali lira je u isto vrijeme pretrpjela ogromnu inflaciju, u jednom trenutku čak na nivoima od oko 80 odsto, pa ovakvo poređenje odmah pada u vodu.

Kako bi se utvrdio najlukrativniji prinos za ulagače, dakle, treba isključiti iz ove računice one valute koje su previše depresirale ili apresirale, kao što su lira ili dolar.

Svjetski savjet za zlato (World Gold Council) sastavio je listu prošlogodišnjih prinosa na zlato u različitim svjetskim valutama. Ove prinose potom treba uporediti sa inflacijom u tim valutama na kraju 2022. godine.

Primjera radi, međugodišnja inflacija u SAD na kraju godine iznosila je 6,5 odsto, a u Ujedinjenom Kraljevstvu je premašila 10 odsto, dok je u eurozoni iznosila 9,2 odsto. Istovremeno, iako je u Japanu inflacija iznosila samo 4,0 odsto, ona je zapravo dostigla rekordne nivoe od 1991. godine, prenosi Biznis.rs.

Kada se uporede podaci za sva velika tržišta, upravo su Japan i njegova nacionalna valuta jen predstavljali najbolje tlo za ulaganje u zlato tokom 2022. godine.

Prinos od 14,4 odsto u korelaciji sa inflacijom od 4,0 odsto dali su osnova za izuzetan povrat investicije.

Često citirane vodeće svetske analitičke kuće predviđaju rekordne dolarske vrijednosti za zlato u 2023. godini jer se predviđa da će američka centralna banka Federalne rezerve usporiti tempo povećanja kamatnih stopa, a s druge strane da se krizna situacija u Ukrajini neće smiriti, što su dva faktora koji će gurati cijenu zlata naviše.

Očekuje se da će cijena zlata biti podržana i sve većom tražnjom centralnih banaka koje žele da diverzifikuju svoja devizna sredstva i smanje izloženost jakom dolaru.

Pored toga, zlatne poluge i kovanice bi trebalo da ostanu u velikoj potražnji zahvaljujući ekonomskom oporavku u Kini, najvećem tržištu na svijetu koje troši zlato.

Prema investicionoj banci Goldman Sachs, očekuje se da će se cijena zlata kretati oko 1.860 dolara po unci do kraja 2023. godine.