VAŠINGTON – Američki predsjednik Džo Bajden i čelnik republikanske kongresne većine Kevin Mekkarti postigli su nakon mukotrpnih dogovora načelni sporazum o povećanju limita američkog javnog duga od 31.4 biliona dolara i time spriječili bankrot vlade.

Dogovor je objavljen bez ikakva slavlja, što odražava i koliko su teški bili razgovori i da dogovor tek treba progurati kroz Zastupnički dom i Senat.

Bajden: Dogovor je važan korak naprijed, ali je i kompromis
“Maločas sam završio telefonski razgovor s predsjednikom. Nakon što je mjesecima trošio vrijeme i odbijao pregovarati, danas smo postigli načelni sporazum vrijedan američkog naroda”, rekao je Mekkarti.

“Dogovor je važan korak naprijed, ali je i kompromis. A to znači da neće svi dobiti ono što žele. To je odgovornost vladanja”, poručio je Bajden.

Sporazumom će na dvije godine biti povećan zakonski limit američkog javnog duga koji sada iznosi 31.4 biliona dolara. Potrebno je usuglasiti još neke detalje, ali Mekkarti očekuje da će zakon biti napisan u nedjelju i da bi se u srijedu mogao naći na glasanju.

Novinarima je kazao da sporazum uključuje istorijsko smanjenje javne potrošnje i dodao da neće biti novih poreza i novih vladinih programa.

Nije postignut dogovor o plafonu zaduživanja države
Da Bajden i Mekkarti nisu postigli dogovor o podizanju plafona zaduživanja države koji trenutno iznosi 31.4 biliona dolara, Sjedinjene Države mogle su se naći u situaciji da kasne ili da uopšte ne mogu ispuniti svoje finansijske obveze, bilo u pogledu plata, penzija ili naknada svojim povjeriocima.

Taj dosad neviđeni scenarij bio bi, prema ekonomistima, sinonim za veliku recesiju i propast tržišta u Sjedinjenim Državama, s mogućom “zarazom” koja bi se proširila na cijeu globalnu privredu.

Šta žele republikanci, a šta demokrati?
Bajden, Mekkarti i njihovi timovi morali su kompromis tražiti vrlo pažljivo kako bi mogao proći kroz podijeljeni Kongres, gdje Mekkartijevi republikanci imaju većinu u Zastupničkom domu od 222 naprema 213 zastupnika, a Bajdenovi demokrati kontrolišu Senat tijesnom većinom od 51 naprema 49.

Najteže će biti zadovoljiti desno krilo republikanske stranke koje želi oštre rezove javne potrošnje i lijevo krilo demokratske stranke koje bi, pak, dug smanjivalo višim porezima bogatima i kompanijama.  (Hina, Index)