BANJALUKA – Predstavnici privrede i vlasti saglasni su da rampa za izvoz oblovine iz BiH treba ostati spuštena i u narednim mjesecima kako bi resursi šumskih drvnih sortimenata bili na raspolaganju domaćim drvoprerađivačima koji imaju dovoljno kapaciteta da svu sirovinu pretvore u dodatu vrijednost.
Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori RS Lazo Šinik upozorava da i najmanji odliv neprerađenog drveta domaće prerađivače dovodi u problem.
– U toku godine smo imali period kada je izvoz bio moguć i odmah se osjetio pad snabdjevenosti naših drvoprerađivača, naročito kada su u pitanju određene vrste drveta, poput hrasta koji imamo u malim količinama. Snabdjevenost je daleko bolja kada je rampa za izvoz spuštena, jer osim javnih šuma i privatni šumovlasnici snabdijevaju domaću privredu jer nemaju izbora – rekao je Šinik.
On je naveo da je važeća odluka o zabrani izvoza oblovine iz BiH na snazi do 31. jula, te da u oba entiteta postoji potreba da se ona nastavi primjenjivati i nakon toga, jer je to prvi preduslov da se obezbijede domaći drvoprerađivači sa potrebnim količinama sirovine.
– Uprkos tome što je situacija na tržištu poremećena i što je smanjena potražnja za gotovim proizvodima od drveta, počevši od namještaja, smatram da je važno da se obezbijede naša preduzeća. Već ima nagovještaja da će se situacija poboljšati, a svima nam je cilj da na najbolji način iskoristimo resurse kojima BiH raspolaže, da dobijemo najveću dodatu vrijednost, jer namještaj, stolarija, podovi, podne obloge, furniri, sve to donosi veću zaradu u odnosu na oblovinu – pojasnio je Šinik.
Dodaje da kapaciteti domaćih preduzeća prevazilaze godišnju proizvodnju šumskih drvnih sortimenata.
– Drvoprerađivačka industrija ima vrlo značajnu ulogu u ekonomiji Srpske i BiH, jer ima veliko učešće u ukupnom izvozu. U Srpskoj je to na primjer lani bilo iznad 16 odsto. Takođe, odnos spoljnotrgovisnke razmjene je pozitivan, izvoz je nekoliko puta veći od uvoza. Sektor je od prošle ekonomske krize stalno bilježio stope rasta. Teškoće su počele tek ulaskom u 2023. godinu, čak ni pandemija virusa korona nije uticala na pad potražnje – naveo je Šinik. Ukoliko se situacija sa potražnjom pogorša, Šinik navodi da se u tom slučaju treba razmisliti da li je bolje dozvoliti ili zabraniti izvoz oblovine.
Ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac, koji je juče u Sarajevu razgovarao sa predsjednicima Spoljnotrgovinske komore BiH i Privredne komore RS o aktuelnim temama u privredi, istakao je potrebu da institucije na nivou BiH donesu odluku o zabrani izvoza oblovine. Sagovornici su podržali zaključak sa nedavno održane zajedničke sjednice Vlade Republike Srpske i Vlade FBiH o potrebi da institucije na nivou BiH donesu odluku o zabrani izvoza oblovine.
Košarac je naglasio da je ta odluka važna sa aspekta zaštite i razvoja domaće proizvodnje, kao i da će Ministarstvo spoljne trgovine pratiti inicijative koje dolaze od entitetskih vlada, te ih upućivati Savjetu ministara BiH na usvajanje.
– Zabrana izvoza oblovine jedna je od značajnijih odluka koju je Savjet ministara BiH usvajao na zahtjev nadležnih institucija Srpske i FBiH. Spremni smo da i dalje podržavamo ovu inicijativu, jer je riječ o zaštitnoj mjeri koja je dala pozitivne efekte za domaći privredni sektor, budući da sirovina ostaje dostupna našim privrednicima – istakao je Košarac.
Carinske stope
Na sastanku u Sarajevu juče je istaknuto da godišnja odluka o suspenziji i smanjenju carinskih stopa kod uvoza određenih roba, koju Savjet ministara BiH usvaja na prijedlog Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, predstavlja značajnu mjeru podrške domaćem privrednom sektoru, s naglaskom na prerađivačku industriju.
– Usaglasili smo da je neophodno da se septembar definiše kao krajnji rok za usvajanje odluke o suspenziji i smanjenju carinskih stopa na uvoz repromaterijala, interventnoj mjeri koja je u funkciji razvoja privrede Srpske i FBiH – naveo je ministar Staša Košarac. (Glas Srpske)