Agencija za bankarstvo Republike Srpske pokrenula je projekat „Finansijska pismenost u bankarstvu“, kako bi se građani na što bolji način edukovali u pogledu načina i korištenja usluga u bankarstvu.

Kako navode u Agenciji za bankarstvo RS, kroz niz edukativnih tekstova, pokušaće se kroz primjere na jednostavan i pitak način odgovoriti na najčešća pitanja koja građani postavljaju sami sebi, ali i bankama u vezi sa korištenjem bankarskih usluga.

Jedna od tema koja je obrađena na sajtu Agencije za bankarstvo Republike Srpske su i problemi sa kojima se mogu suočiti ljudi koji žele da kupe robu i usluge putem interneta.

Da bi se slikovitije objasnilo, u Agenciji su opisali jedan primjer, kako neopreznost i nepoznavanje procedura mogu izazvati probleme i gubitak novca.

Zastani i dobro razmisli! Platnim karticama plaćamo!

“05.01. u 17,45 časova, putem platforme xxx.ba objavio sam prodaju kosilice za travu. Desila se internet prevara, zloupotrebljena je moja kartica i skinuto ukupno 1.203,15 KM. Novac je otišao na adresu www.MOBIDRAMTTL.AM, Jerevan.

NN kupac koji je dao najbolju ponudu za moju kosilicu postavljao je pitanja o proizvodu. Nakon dogovora o cijeni (130,00 KM) zatražio je da se transakcija obavi preko sistema plaćanja brze pošte i dostavio je link. Ulaz na stranicu je bio potpuno identičan web stranici brze pošte “XY express“ sa svim koracima za plaćanje.

Nakon unosa imena, broja kartice, datuma važenja i CVV broja, od banke je putem SMS-a zatražena verifikacija kodom. Nakon unosa koda prva suma od 1.023,98 KM je povučena sa mog računa u 17:34:03, a druga u iznosu od 179,17 KM u 17:44:14, poslije čega je bilans na mom računu bio 0,71 KM.“ Ovako je glasila pritužba jednog korisnika elektronskog plaćanja.

Svaka prevara, posebno ona u  digitalnoj sferi, podrazumijeva zlonamjerne postupke prevaranta u cilju isključivanja vaše podsvijesti i dovođenje u zabludu.

Zamislite da na pijaci prodajete povrće i da Vam se obratio vlasnik obližnje piljarnice koji želi da kupi sve što ste izložili na tezgi. Pogodili ste cijenu i on da bi tu cijenu tobože platio zatraži: “Dajte mi sad svoju karticu?!“ Šta biste mu rekli u tom slučaju? Može li se povrće prodati karticom? Jasno je da ne može! Karticom se kupuje, tj. plaća kupljena roba! Kako se u našem primjeru treće lice pojavilo kao navodni kupac bilo je potpuno nelogično da mu naš prodavac kosilice  daje podatke o svojoj kartici.

Prosto, svi već znamo da se upotrebom bilo koje kartice ne može ništa “prodati“, već ona služi isključivo za kupovinu, za plaćanje. A, plaćanje cijene obaveza je kupca, a ne prodavca robe!

Da biste zaboravili ovu prostu logiku, oni koji zlupotrebljavaju internet i povjerenje ljudi dovode Vas u zabludu i isključuju Vaše podsvjesne reflekse, “interesujući se“ za niz detalja o proizvodu (stanje, materijal, oštećenja i slično) i kad, konačno, donesu tu “sudbonosnu odluku“ da ”kupe” naš polovan bicikl,fotoaparat ili kosilicu, traže, eto, ”još samo” da pošaljemo podatke sa kartice na stranicu neke svima poznate pošte ili službe dostave, putem koje oni žele da nam “plate cijenu i isporuku“.

Mi smo do tada, preponosni zbog vlastitog trgovačkog podviga uspješne prodaje, već zaboravili da to ne ide tako. A, da bi prevara bila potpuna, još potvrđujemo prenos sredstava sa računa unosom jednokratnog koda ili lozinke koja se, u pravilu, sastoji od šest cifara (eng. “Secure code“) koju nam banka dostavlja na telefon putem SMS usluge, da bismo potvrdili da nešto, zaista, želimo da platimo karticom i da sredstva mogu biti prenesena sa našeg računa.

Kupcu koji želi da nam uplati novac za stvar koju prodajemo potreban je samo i jedino broj našeg računa, i ništa više!

Ako ste, iz bilo kojeg razloga, odlučili da više ne kosite Vaš travnjak, ne dozvolite da Vas novi kosci ošišaju!

Detalji tehničke i organizacione logistike, za one koji žele riječ više…

Višeslojni način zaštite, putem podataka o elektronskim instrumentima plaćanja (prevashodno o platnim karticama i elektronskom/mobilnom bankarestvu) koji su poznati samo imaocu tih instrumenata i posebnog koda koji banka dostavlja telefonom, naziva se “3D SECURE“ program.

Ukoliko je ispoštovan protokol dogovoren sa bankom, tj.  ukoliko su preduzeti svi koraci u ovom programu i uneseni pomenuti podaci, ne postoji mogućnost reklamacije transakcije kod kartičarskih kompanija, a nalog za poništenje nema dejstvo.

Smatra se da je korisnik platnog instrumenta takozvanom  krajnjom nepažnjom omogućio da neovlašćena lica dođu do pristupnih podataka. U ovim slučajevima, riječ je o prenosima koji su odobreni od strane korisnika, dok je prema odredbama Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj banka  odgovorna samo za prenose koje vlasnik elektronskih platnih instzrumenata nije odobrio.

Treba znati da upravljanje, održavanje i praćenje rada u sistemu i svih transakcija koje se obavljaju upotrebom platnih kartica sprovode kartičarske kompanije (Visa, Master itd.), a ne banke. U njihovim posebnim centrima za obradu podataka bilježi se, do u detalje, svaka radnja koja se preduzima na mjestima plaćanja ili na automatima upotrebom platne kartice. Ovo je važna činjenica koja je od značaja i od koristi i za korisnika i za banku. Banke samo izdaju platne kartice korisnicima u ime kartičarskih kompanija.