Pet najbogatijih ljudi na svijetu više je nego udvostručilo svoje bogatstvo od 2020. godine, objavila je dobrotvorna organizacija Oxfam, oglašavajući uzbunu zbog nekontrolisane korporativne moći dok poslovna elita održava svoje godišnje okupljanje visokog profila u švajcarskom Davosu.
Petorica bogataša zajedno vrijede 869 milijardi dolara više nakon što su povećali svoje bogatstvo brzinom od 14 miliona dolara po satu tokom posljednje četiri godine, navodi Oxfam u svom izvještaju “Inequality Inc.”, objavljenom u ponedjeljak.
Uprkos rastu bogatstva petorice – šefa LVMH-a Bernarda Arnaulta, Amazonovog Jeffa Bezosa, investitora Warrena Buffeta, suosnivača Oraclea Larryja Ellisona i izvršnog direktora Tesle Elona Muska – pet milijardi ljudi osiromašilo je u istom periodu, naveo je Oxfam.
Milijarderi su danas bogatiji za 3.300 milijardi dolara nego što su bili 2020. godine, dok milijarder vodi sedam od 10 najvećih svjetskih kompanija, objavila je dobrotvorna organizacija sa sjedištem u Londonu.
Ako se sadašnji trendovi nastave, svijet će imati svog prvog trilionaša u roku od jednog desetljeća, ali siromaštvo neće biti iskorijenjeno za sljedećih 229 godina, prema grupi za borbu protiv siromaštva.
‘Nejednakost nije slučajna’
Privremeni izvršni direktor Oxfam Internationala, Amitabh Behar rekao je da niko ne bi trebao imati milijardu dolara.
“Svjedočimo početku desetljeća podjela, s milijardama ljudi koji nose ekonomske udare pandemije, inflacije i rata, dok bogatstvo milijardera raste. Ova nejednakost nije slučajna; klasa milijardera osigurava da im korporacije isporuče više bogatstva na račun svih ostalih”, rekao je Behar u izjavi objavljenoj uz izvještaj.
„Odbjegla korporativna i monopolistička moć stroj je za stvaranje nejednakosti: pritiskanjem radnika, izbjegavanjem poreza, privatizacijom države i poticanjem klimatskog sloma, korporacije usmjeravaju beskrajno bogatstvo svojim ultrabogatim vlasnicima. Ali oni takođe usmjeravaju moć, potkopavajući naše demokratije i naša prava.”
Oxfam tradicionalno objavljuje svoj godišnji izvještaj o nejednakosti neposredno prije otvaranja godišnjeg Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), koji je početkom 1970-ih pokrenuo njemački inženjer i ekonomist Klaus Schwab kako bi zagovarao tzv. stakeholder capitalism.
Dobrotvorna organizacija saopštila je da korporacije plaćaju otprilike jednu trećinu manje poreza nego u prošlim desetljećima, što je rezultat lobističkog “rata protiv oporezivanja”, zbog čega vlade ostaju bez novca koji bi se mogao upotrijebiti za dobrobit najsiromašnijih u društvu.
Oxfam je naveo da bi vlade trebale ograničiti plate izvršnih direktora, razbiti privatne monopole i uvesti porez na bogatstvo kako bi svake godine donijele 1.800 milijardi dolara.
“Imamo dokaze. Znamo historiju. Javna moć može obuzdati odbjeglu korporativnu moć i nejednakost, oblikujući tržište da bude pravednije i oslobođeno kontrole milijardera. Vlade moraju intervenirati kako bi razbile monopole, osnažile radnike, oporezovale ove goleme korporativne profite i, što je najvažnije, ulagale u novu eru javnih dobara i usluga”, rekao je Behar. (Al jazeera)
