PARIZ – Pristupanje Egipta, Etiopije i ostalih zemalja globalnog juga BRIKS-u znači da te države postepeno odustaju od učešća u svjetskom trgovinskom sistemu zasnovanom na dolarima, ali i da žele zaštitu od politike sankcija SAD, piše francuski časopis “Žen Afrik” /Jeune Afrique/.
Generalni direktor kenijske finansijske kompanije “AZA fajnans” /AZA Finance/ Elizabet Roselo rekla da za Afriku korišćenje dolara u trgovini znači da zemlje kontinenta nemaju mogućnost da međusobno trguju u lokalnim valutama.

Roselo je istakla da afričke zemlje traže nove izvore ulaganja, pošto međunarodne finansijske strukture, poput Svjetske banke, ne poklanjaju dovoljno pažnje kontinentu.

Profesor primijenjene ekonomije sa Univerziteta DŽon Hopkins Stiv Hanke rekao je da je još jedan razlog zašto se zemlje u razvoju pridružuju BRIKS-u njihova želja da dobiju zaštitu od politike sankcija SAD.

On je naveo da zemlje Globalnog juga vide u bloku protivtežu svjetskom finansijskom sistemu u kojem dominiraju SAD.

Nekoliko stručnjaka tvrdi da širenje BRIKS-a neće dovesti do podjele svjetske ekonomije.

Glavni ekonomista konsultantske kuće “Oksford ekonomiks” Adam Slejter rekao je da novi članova bloka čine svega tri odsto svjetske trgovine.

Međutim, prema riječima bivšeg zvaničnika Bijele kuće i Svjetske banke Harija Brodmana, pridruživanje BRIKS-u više ima politički i simbolički nego ekonomski značaj, prenio je “Sputnjik”.

Grupa BRIKS je od osnivanja 2006. godine prošla dva talasa širenja. Prvobitnoj postavi, koja je uključivala Brazil, Rusiju, Indiju i Kinu, pridružila se Južnoafrička Republika 2011. godine.

U avgustu 2023. još šest zemalja pozvano je da se pridruži bloku, uključujući Argentinu, ali je ta država krajem decembra odbila da se pridruži.

Pet država – Egipat, Iran, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija i Etiopija od 1. januara su punopravne članice BRIKS-a kojim ove godine predsjedava Rusija.