ZAGREB – Slovenci su zauzeli prvo mjesto po kupovini nekretnina u Hrvatskoj u prošloj godini među strancima, dok su godinu ranije to bili Nijemci, piše danas zagrebački Jutarnji list.
Promet nekretnina prošle godine je pao u 12 županija, dok je u njih devet, mahom na sjeveru i istoku zemlje, zabilježen rast u odnosu na 2022., informacija je na portalu Ministarstva finansija, na kojem jej moguće uporediti poreski sistem zemalja EU, kao i brojne podatke o porezima na nacionalnom nivou.
U Zagrebu je na primjer, prošle godine bilo 18.307 ili 7.2 posto manje kupoprodaja za koje je Poreska uprava sprovela postupak utvrđivanja poreske osnovice. Prema istoj informaciji u Splitsko-dalmatinskoj županiji, broj kupoprodaje nekretnina pao je 10 odsto, na 10.497.
Najveći interes za trgovanje nekretninama bio je u Varaždinskoj županiji, pa je promet povećan za čak 52 posto, na 5.309 realizovanih ugovora, a slijedi je Šibensko-kninska. U plusu su i Sisačko-moslavačka, Bjelovarsko-bilogorska, Koprivničko-križevačka, Brodskoposavska i Vukovarsko-sremska županija.
Podaci Porezne uprave pokazuju da su se najviše kupovale “različite nekretnine” – poslovne, proizvodne ili trgovačke zgrade (kompleksi i ugostiteljsko-turističke zgrade) na njih se odnosi četvrtina svih kupoprodaja. Slijede poljoprivredna zemljišta te stanovi i apartmani koji čine po oko 20 posto ukupnih kupoprodaja, a četvrto mjesto zauzimaju građevinska zemljišta. Pri kupovini nekretnina u Hrvatskoj su proteklih godina značajno mjesto zauzimali stranci, posebno prije uvođenja evra, a podaci za prošlu godinu pokazuju blago posustajanje.
Ipak, Slovenci su u Hrvatskoj prošle godine kupili 3.392 nekretnine, oko 100 više nego godinu ranije, zauzevši tako prvo mjesto po broju kupljenih nekretnina. Godinu ranije na tom su mestu bili Nijemci, među kojima je sigurno velik broj hrvatskih iseljenika. Oni su lani kupili oko 3.000 nekretnina, 20-ak posto manje nego u 2022. godini. Od ostalih zemalja nekretnine u Hrvatskoj najviše kupuju državljani Austrije, Češke i Slovačke.
