Dug SAD otrgao se kontroli i dostigao gornju granicu, pa je Ministarstvo finansija počelo da koristi “vanredne mjere”.
Državni dug SAD jedan je od produkata rastućih kamatnih stopa, koje su uvedene da bi se “ukrotili” rekordno visoka inflacija i rastuće ekonomska neizvjesnost.

Ukupni nepodmireni javni dug SAD iznosio je nešto više od 31,1 trilion dolara.

Još u julu je Kongresna kancelarija za budžet projektovala da će državni dug SAD iznositi 98 odsto BDP-a do kraja ove godine.

U pismu čelnicima Kongresa, američki ministar finansija Dženet Jelin tvrdi da Ministarstvo neće moći u potpunosti da ulaže u penzione fondove za državne službenike.

Ona tvrdi da to neće uticati na savezne penzionere i zaposlenike, prenose mediji.

Jelenova objašnjava da je period trajanja vanrednih mjera “podložan znatnoj neizvjesnosti”.

“S dužnim poštovanjem pozivam Kongres da odmah djeluje kako bi zaštitio punu vjeru i kredit SAD”, navela je ona.

Dženet Jelin je pozvala Kongres da obustavi ili poveća granicu duga kako bi se izbjeglo neispunjavanje bilo koje obaveze vlade.

Američke vlasti podizale su gornju granica duga čak 22 puta između 1997. i 2022.​​​​​​​

Ekonomski analitičari navode da su slaba koordinacija republikanskog poslaničkog kluba u Kongresu i odbijanje demokrata da pregovaraju o ograničenju doveli do velikih problema.

Tobin Markus, viši američki politički strateg u “Everkor ISI”, vjeruju da “postoji mogućnost stvarne katastrofe”.

“Postoji razlika između toga kako Vol strit t gleda na velike odluke i kako Vašington, zapravo, donosi velike odluke. Političke odluke često mogu biti nepovezane sa racionalnošću” – objašnjava on.

Analitičari smatraju da je problem u tome kako korporativna Amerika i Vol strit gledaju na rasprave o gornjoj granici duga.

Dio analitičara smatra da nikad nije bilo veće šanse da SAD bankrotiraju nego ove godine. (Srna)