SARAJEVO, BANJALUKA – Iako je spoljnotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u prošloj godini bila dosta manja u odnosu na 2022. godinu, bilans je popravljen sa zemljama EFTA i ostalim tržištima.
Prema analizi Spoljnotrgovinske komore BiH, obim spoljnotrgovinske razmjene Bosne i Hercegovine u 2023. godini iznosio je 45.413.586.000 KM i manji je za 4,39%, odnosno 2,08 milijardi KM u odnosu 2022. godinu.
Pad izvoza u 2023. godini je za 1,20 milijardi KM ili 6,57% u odnosu na godinu ranije.
“Uvoz u Bosnu i Hercegovinu u 2023. godini bilježi pad za 875,60 miliona KM ili 3,01% u odnosu na 2022. godinu. Pokrivenost uvoza izvozom je 60,8% i manji je za 3,68% u odnosu na 2023. godinu. Smanjen je izvoz robe iz Bosne i Hercegovine u 16 zemalja EU, ali je i dalje nastavljen trend povećanog obima izvoza na ključna tržišta: Njemačku i Austriju.
Smanjenje ukupnog obima razmjene rezultat je smanjenja tražnje i pada privrednih aktivnosti na nivou EU, geopolitičke tenzije, te smanjene potražnje za energentima”, naveli su iz STK BiH.
Tako je ukupan obim razmjene sa zemljama EFTA iznosio 1,16 milijardi KM.
“Izvezeno je robe na tržište EFTA u vrijednosti od 465,26 miliona KM, što je više za 4,57% u odnosu na 2022. godinu. Istovremeno je uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 701,06 miliona KM, što predstavlja smanjenje od 36,33%. Deficit u robnoj razmjeni iznosi 235,80 miliona KM, a pokrivenost uvoza izvozom 66,4%”, piše u ovim podacima.
Sa takozvanim ostalim tržištima obim razmjene u prošloj godini iznosio je 5,61 milijardu KM.
“Izvoz je iznosio 1,23 milijarde KM i veći je u odnosu na 2022. godinu za 3,30%. Uvoz je iznosio 4,37 milijardi KM i manji je za 2,23% u odnosu na 2022. godinu. Deficit sa ostalim tržištima je iznosio 3,2 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom 28,3%”, stoji u podacima.
Obim razmjene sa EU je iznosio 31,25 milijardi KM, što je manje za 6,71 odsto u odnosu na 2022. godinu.
“Ukupan obim EU razmjene predstavlja 68,8% ukupnog obima razmjene BiH sa svijetom. U 2023. godini je na tržište EU izvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 12,4 milijarde KM, što je manje za 6,71% u odnosu na prethodnu godinu. Iz EU je uvezeno robe u vrijednosti od 18,8 milijardi KM, što je manje za 0,59% u poređenju sa prethodnom godinom. U ukupnom izvozu EU učestvuje sa 72,3%, a u uvozu sa 66,7%. Deficit sa EU iznosi 6,4 milijarde KM, a pokrivenost uvoza izvozom 65,9%.
Ekonomista Milenko Stanić kaže za “Nezavisne novine” da povećan izvoz BiH u pojedine zemlje pokazuje da nije sve bilo loše za domaću ekonomiju u prošloj godini.
“Činjenica je da je bilo određenog smanjenja izvoza, ali je došlo i do smanjenja uvoza. Unutar strukture razmjene došlo je do raspodjele. U zemljama EU je bio veći pad zbog činjenice da je u većem broju ekonomija zbog mnogih kriza smanjena privredna aktivnost. Finansijski kad se gleda, zbog rasta cijena, odnosno visokih stopa inflacije, došlo je do povećanja u razmjeni sa pojedinim zemljama. Taj nivo rasta treba vezati za rast cijena, a ne za fizičko povećanje izvoza i uvoza. Ipak, održavanje privredne aktivnosti na nivou prethodnih godina veliki je rezultat, s obzirom na ozbiljne padove privredne aktivnosti koje imamo na nivou EU”, zaključio je Stanić. (Nezavisne)
