BANJALUKA – Od pet svjetskih ekonomskih sila BiH je za tri mjeseca ove godine u spoljnotrgovinskoj razmjeni bila ravnopravna samo s Njemačkom, dok su ostale četiri izvezle deset puta više nego što je u njih uvezeno, pokazuje računica “Nezavisnih”, a na osnovu podataka Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH.

Od ukupnog uvoza u BiH, koji u prvom kvartalu 2018. iznosi nešto više od 847 miliona KM, više od pola je ostvarila Njemačka (436,4 miliona KM), a prate je Ruska Federacija, Kina te SAD, dok je udio Japana u spoljnotrgovinskoj razmjeni zanemariv. Sa druge strane, BiH je uspjela “da vrati” u Njemačku gotovo isto robe koliko je i uvezla, tačnije 424,2 miliona KM, i to najviše kroz namještaj (106 miliona KM), mašine i kotlove (50,2 miliona KM) i odjeću (37,3 miliona KM).

Međutim, ono što treba da zabrine je to da je BiH u ostale četiri zemlje izvezla robu i proizvode u vrijednosti od tek 46,7 miliona KM. Najozbiljniji izvozni partner nakon Njemačke je Rusija, u koju je izvezeno 19,6 miliona KM, uglavnom farmaceutskih proizvoda i voća.

Belma Hasić, iz sektora za makroekonomski sistem u STK BiH, kaže kako je logično da je najbolja razmjena ostvarena s Njemačkom zbog blizine tog tržišta, što automatski znači niže i povoljnije poslovanje i bolju povezanost za kompanije iz BiH.

Za ostale zemlje kaže kako postoji niz ograničenja i necarinskih barijera kojima nastoje zaštititi svoje nacionalne ekonomije. Kako je rekla, društva iz EU i trećih zemalja kao što je BiH se suočavaju sa brojnim preprekama u Kini, gdje postoji ograničavanje ulaska na tržište, kao i brojne diskriminirajuće prakse. Slično je i s Japanom, koji takođe ima prepreke pristupu tržištu, uključujući carine, necarinske mjere i ograničenja u području javne nabavke.

Prema njenim riječima, s Rusijom su donedavno postojali problemi i prepreke zbog nemogućnosti ispunjavanja njihovih zahtjeva za ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju.

Govoreći o SAD, Hasićeva kaže su oni zadržali neke dugo prisutne tehničke prepreke trgovini te ograničenja uvoza mesa i proizvoda od jaja, a prisutna su i pretjerana kašnjenja u obradi zahtjeva za uvoz društava iz EU za određene proizvode životinjskog i biljnog porijekla.

“BiH ima mnogo dobrih proizvoda koji mogu parirati na svjetskom nivou. Nažalost, nemamo mnogo mogućnosti, a ni tradicije da razvijamo marketing određenih proizvoda. Takođe, BiH se sve više okreće ka regionalnim partnerima, zbog blizine tržišta, sličnih navika potrošaća, manjih troškova, boljeg povezivanja. Takođe, naša ekonomija je mala i mi ne možemo ni stići izvesti proizvode na navedena svjetska tržišta u željenom obimu”, zaključila je ona. (Nezavisne)

UVOZ U BiH

KOLIČINA             VRIJEDNOST

Njemačka                71.055.996 kg 436.475.374 KM

Ruska Federacija    258.992.864 kg       192.540.223 KM

Kina                24.251.159 kg 133.110.034 KM

SAD                        208.136.139 kg       83.824.889 KM

Japan                       34.712 kg                1.071.456 KM

UKUPNO:               562.470.870 kg       847.021.976 KM

IZVOZ IZ BiH

KOLIČINA             VRIJEDNOST

Njemačka                75.115.758 kg 424.293.180 KM

Ruska Federacija    4.684.246 kg           19.665.100 KM

SAD                        2.155.449 kg           17.690.378 KM

Kina                9.281.459 kg           9.293.523 KM

Japan                       1.243 kg          11.280 KM

UKUPNO:              91.238.155 kg 470.953.461 KM