SARAJEVO – Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u najnovijem krugu makroekonomskih projekcija za period 2024-2026. godina očekuje nešto snažniji rast ekonomske aktivnosti u srednjem roku nego što je prognozirala u prethodnom krugu.

“Prema trenutnim projekcijama, u 2024. godini očekujemo rast realnog BDP-a od 2,6%, a dinamika rasta će se intenzivirati do nivoa od 3,3% na kraju projekcijskog horizonta. U naredne tri godine, očekujemo postepeno slabljenje inflatornih pritisaka. I dalje procjenjujemo kako najveći doprinos inflaciji, mjerenoj indeksom potrošačkih cijena, dolazi od rasta cijena na domaćem tržištu. U odnosu na prethodni krug projekcija, vrijednosti svih ključnih makroekonomskih varijabli su blago korigovane za 2024. i 2025. godinu”, navode iz banke.

Projicirani realni godišnji rast ekonomske aktivnosti od 2,6%. u 2024. godini, još je ispod dugogodišnjeg prosjeka, konstatuje Banka.

“Slijedom slabljenja inflatornog pritiska, izvjesno je blago povećanje stope realnog rasta BDP-a do kraja projekcijskog perioda, mada projicirane stope se mogu ocijeniti kao dosta slabe s obzirom na nivo razvoja zemlje. Trendovi u ključnim makroekonomskim varijablama su nepromijenjeni u odnosu na prošlogodišnje jesenje projekcije, izuzev izvoza. Kratkoročni izgledi za vanjskotrgovinsku razmjenu su dosta slabi, i postepeni oporavak možemo očekivati od druge polovine 2024. godine.

Ovakva kretanja u vanjskotrgovinskoj razmjeni su odraz pooštravanja finansijskih uslova i dinamike ekonomskih kretanja kod glavnih trgovinskih partnera.

Procjenjuje se da će lična potrošnja, koja je najveći makroekonomski agregat biti glavni pokretač ekonomskog rasta. Njen udio u ukupnom BDP-u u 2024. godini procijenjen je na 67,9% i ima trend blagog rasta u projekcijskom horizontu zbog smanjenja udjela neto izvoza slijedom niže konkurentnosti i slabijeg doprinosa investicija.

U ovom krugu projekcija, posebno je snažan efekat revizije službenih podataka o investicijama u nacionalnim računima. U prethodnom krugu projekcija, realne investicije u prvom polugodištu bilježile su godišnji rast od 12,6%, a novom objavom (početak aprila 2024.) realne investicije u prvom polugodištu prethodne godine su zabilježile rast od 4,8%, i dodatno usporile u drugom polugodištu. I u ovom krugu projekcija naglašavamo da postoje naglašeni rizici iz međunarodnog okruženja koji se prvenstveno odnose na smanjenje konkurentnosti evropske ekonomije, dugotrajna inflacija i geopolitička nestabilnost vezana za ratove na Bliskom istoku i Ukrajini, navodi se u prognozama.

Nakon 6,1% ostvarenih u prošloj godini, Centralna banka procjenjuje usporavanje inflacije do nivoa od 2,6% u 2024. godini. U naredne dvije godine projekcijskog horizonta, očekuje se dalje slabljenje inflacije, do nivoa od 2,0% u 2025. godini, te 1,7% u 2026. godini.

“U narednom periodu najznačajniji doprinos rastu cijena očekuje se od administrativnih cijena, prvenstveno električne energije, odjeljka hrane i prevoza, te ostalih domaćih cijena. Očekuje se da će ukupna inflacija ostati niža od temeljene inflacije, iz koje se isključuju cijene hrane i energenata. Nešto viša stopa temeljne inflacije od ukupne inflacije implicira da domaće cijene utiču na inflaciju u BiH znatno jače od cijena roba na međunarodnom tržištu. Iako inflacija usporava, u narednom periodu će biti pod sve značajnijim uticajem povećanja realnih plata (7,9% godišnji rast za prva dva mjeseca 2024.godine), usljed rasta minimalne plate (početkom tekuće godine porasla u FBiH za 3,9%, a u RS za 28,6%), i rasta profitnih marži u brojnim djelatnostima, što uzrokuje inflacijsku spiralu i nastavak izraženijeg rasta jediničnog troška rada”, dodaje se u prognozama, prenosi Indikator.