Centralne banke su 2022. godine svojim zalihama dodale ogromnih 1.136 tona zlata u vrijednosti od oko 70 milijardi dolara, što je daleko najviše od 1967. godine, saopštio je u utorak Svjetski savjet za zlato (WGC).

Podaci naglašavaju promjenu u stavovima prema zlatu od 1990-ih i 2000-ih, kada su centralne banke, posebno one u Zapadnoj Evropi koje posjeduju mnogo poluga, prodavale stotine tona godišnje.

Od finansijske krize 2008/2009., evropske banke su prestale sa prodajom, a sve veći broj ekonomija u usponu kao što su Rusija, Turska i Indija je kupovao. Centralne banke vole zlato jer se od njega očekuje da zadrži svoju vrijednost kroz turbulentna vremena i, za razliku od valuta i obveznica, ne oslanja se ni na jednog emitenta ili vladu.

Zlato takođe omogućava centralnim bankama da diversifikuju sredstva kao što su američki trezori i dolar.

“Ovo je nastavak trenda”, rekao je analitičar Svjetskog savjeta za zlato Krishan Gopaul, prenosi Klix.ba.

“Možete vidjeti kako se ti pokretači ulažu u ono što se dogodilo prošle godine. Imali ste na geopolitičkom i makroekonomskom frontu dosta neizvjesnosti i volatilnosti,” rekao je on. Kupovina je opala tokom pandemije koronavirusa, ali je ubrzana u drugoj polovini 2022, a centralne banke su kupile 862 tone između jula i decembra.

Banke, uključujući one iz Turske, Kine, Egipta i Katara, rekle su da su prošle godine kupile zlato. Međutim, oko dvije trećine zlata koje su prošle godine kupile centralne banke nije javno objavljeno.

Banke koje nisu redovno objavljivale informacije o promjenama u svojim zalihama zlata su banke Kine i Rusije.