Na svjetskim su tržištima cijene nafte pale i prošle sedmice, druge zaredom, jer centralne banke zapadnih zemalja podižu kamatne stope, što će usporiti rast privrede, a time i oslabiti potražnju za crnim zlatom.
Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je prošle sedmice 1,6 posto, na 91,35 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 1,9 posto, na 85,11 dolara. Pad cijena druge sedmice zaredom ponajviše je posljedica usporavanja rasta globalne privrede, na što su prošle sedmice upozorili Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka.
Neke će zemlje uroniti u recesiju
MMF je za oktobar najavio novo smanjenje procjena rasta globalne privrede, nakon što je već u septembru smanjio procjenu na 3,2 posto u ovoj godini, a 2,9 posto u idućoj. Neke će zemlje iduće godine uroniti u recesiju, no još je prerano reći hoće li doći do globalne recesije, poručio je MMF.
Svjetska je banka, pak, poručila da globalna privredamožda kreće prema recesiji, s obzirom da cetralne banke u svijetu zbog visoke inflacije istovremeno povećavaju kamate. Tri najveće svjetske privrede – SAD, Kina i evrozona – bilježe oštro usporavanje rasta i čak bi i jedan umjeren udarac mogao svjetsku privredu gurnuti u recesiju, poručila je Svjetska banka.
“I Međunarodni monetarni fond (MMF) i Svjetska banka upozorili su da bi globalna privreda u sljedećoj godini mogla pasti u recesiju. To je loša vijest za naftnu potražnju i nadovezuje se na procjenu IEA-e o potražnji”, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a.
Međunarodna agencija za energiju (IEA) predviđa, naime, da će potražnja stagnirati u četvrtom tromjesečju zbog slabijih izgleda za potražnju u Kini. A centralne banke zapadnih zemalja i dalje podižu kamatne stope kako bi suzbile previsoku inflaciju.
Tako se ove sedmice očekuje daljnje povećanje kamata američke centralne banke najvjerojatnije za 0,75 postotnih bodova, treći put u nizu, a možda i za cijeli postotni bod, s obzirom da u SAD-u inflacijski pritisci ne popuštaju znatnije.
Veliki pad cijene nafte
Zbog svega toga, dosad su u trećem tromjesečju cijene nafte pale otprilike 20 posto, pa su na putu najvećeg kvartalnog gubitka od početka koronakrize 2020. godine. Podršku cijenama pružaju, pak, sve slabiji izgledi za uspješan završetak pregovora o iranskom nuklearnom programu, koji bi trebao utrti put obnovi iranskog izvoza nafte.
To bi značilo slabije snabdijevanje, s obzirom na najave mogućeg smanjenja proizvodnje članica Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njihovih saveznika te najave Rusije da bi mogla obustaviti izvoz nafte skupini najrazvijenijih zemalja svijeta G7, koja joj planira ograničiti cijenu.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetske privrede od koronakrize, od početka ove godine cijene su nafte, ponajviše zbog rata u Ukrajini, porasle oko 15 posto. (Hina, Index)
