Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale gotovo pet posto jer se trgovci plaše slabljenja potražnje zbog usporavanja rasta svjetske privrede i povećanja kamatnih stopa američkog Feda kako bi suzbio visoku inflaciju.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošle sedmice 4.5 posto, na 106.65 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 4.6 posto, na 102.07 dolara.
Pad cijena posljedica je zabrinutosti za potražnju, s obzirom na usporavanje rasta svjetske privrede. Prošle je sedmice Međunarodni monetarni fond snizio procjenu rasta svjetske privrede u ovoj godini s prethodnih 4.4 na 3.6 posto, upozorivši da oporavku od korona-krize prijete rat u Ukrajini i visoka inflacija.
Iz istih je razloga njemačka vlada najavila smanjenje procjene rasta privrede u ovoj godini s prethodnih 3.6 na 2.2 posto.
Trgovci strahuju i za potražnju u Kini, najvećem svjetskom uvozniku nafte, jer su Šangaj i nekoliko drugih gradova zbog vala širenja korona virusa najavili novi krug mjera zatvaranja. To će, pak, usporiti ionako usporen rast druge po veličini svjetske privrede.
Analitičari Nomure smanjili su prošle sedmice procjenu rasta kineske privrede u drugom tromjesečju s 3.4 na 1.8 posto na godišnjem nivou zbog “rapidnog pogoršanja najvažnijih pokazatelja u aprilu, rasta broja gradova koji su djelimično ili potpuno zatvoreni zbog korona virusa, ozbiljnih logističkih poremećaja i naznaka da Peking neće tako skoro odustati od strategije nulte tolerancije na kovid”.
Procjenjuje se da će kineska potražnja za benzinom, dizelom i avio gorivima u aprilu pasti 20 posto u odnosu na isti lanjski mjesec.
Rast kamata u SAD-u
Trgovce je zabrinuo i predsjednik američke središnje banke Jerome Powell kazavši da će Fed na sjednici u maju razmotriti podizanje ključnih kamatnih stopa za 0.50 postotnih bodova.
Uz to, vjerovatno će do kraja godine uslijediti daljnje agresivno zaoštravanje monetarne politike jer se u SAD-u inflacija kreće na najvišim nivoima u više od 40 godina.
To bi moglo usporiti rast najvećeg svjetske privrede, a time i potražnje za naftom.
“Čini se da strahovanja od usporavanja kineskog rasta i od Fedovog pretjeranog zaoštravanja monetarne politike u ovom trenutku pretežu nad bojaznima da bi Evropa uskoro mogla proširiti sankcije na uvoz ruske energije”, rekao je Jeffrey Halley iz OANDA-e.
Uz to, zbog očekivanog rasta kamata, vrijednost dolara prema košarici najvažnijih svjetskih valuta dosegnula je najviše nivoe u više od dvije godine. To čini naftu skupljom za zemlje s drugim valutama, pa izaziva slabljenje potražnje.
Zaobilaženje ruske nafte
Značajniji pad cijena zakočilo je nedovoljno snabdijevanje zbog poremećaja proizvodnje u Libiji. Trgovci, pak, zaobilaze rusku naftu zbog sankcija koje je uveo SAD, a mogla bi mu se pridružiti i Europska unija.
Evropska komisija, naime, pokušava ubrzanim tempom otvoriti alternativne izvore nabave kako bi ublažila posljedice zabrane ruske nafte i nagovorila članice koje zaziru od te mjere da je ipak podrže.
“Unijin bojkot ruskih energenata neizbježno bi rezultirao višim cijenama energije, bar u bliskoj budućnosti. Čini se, ipak, da nije pitanje hoće li to napraviti, već kada”, rekao je Stephen Brennock iz PVM-a.
Nakon što su u prošloj godini porasle više od 50 posto, zahvaljujući oporavku svjetse privrede od korona-krize, od početka ove godine cijene su nafte skočile više od 35 posto. (Hina-Index.hr)
