BERLIN – Veliki štrajk upozorenja u ponedjeljak 27. marta vjerovatno je bio samo prethodnica budućih sporova oko plata jer će, zbog nedostatka radne snage, a samim tim i jače pozicije zaposlenih, štrajkova vjerovatno biti još, piše Dojče vele.
Kako se navodi, nekim poslodavcima bi mogao da zastane dah zbog aktuelnih zahtjeva za povećanjem plata. Sindikat javnog sektora Verdi traži 10,5 odsto veće plate i mjesečno povećanje od najmanje 500 evra, dok u sindikatu željezničara EVG traže čak 12 odsto i najmanje 650 evra povećanje mjesečno.
Time sindikati hoće da nadoknade gubitak kupovne moći izazvan visokom inflacijom. Imajući u vidu tako visoke zahtjeve, neki ekonomisti govore o predstojećoj spirali plata i cijena, odnosno situaciji kada se plate i cijene uzajamno podstiču na rast, što može imati potencijalno ekonomski štetne posljedice. Predsjednica Evropske centralne banke prije nekoliko dana je upozorila da će zaposleni i kompanije morati podjednako da podnesu povećani teret.
“Ako svaka strana pokuša da minimizira sopstvene gubitke, moglo bi da se dogodi da veće profitne marže, plate i cijene jedni druge guraju naviše”, rekla je Kristin Lagard. Sindikati ne vide taj problem, bar ne zbog svojih zahtjeva.
“Govoriti o spirali plata i cijena je besmislica. Ako spojim sve naše zahtjeve, onda tražimo manje od inflacije”, ističe šef Verdija Frenk Verneke.
Predsjednik Njemačkog instituta za ekonomska istraživanja (DIW), Marsel Fračer, ne vjeruje da trenutno prijeti spirala rasta plata i cijena.
“To je mit”, kaže, jer su zaposleni 2022. imali prosječan realni gubitak plata od tri odsto, a 2023. će to vjerovatno biti još dva odsto ili više.
Ekonomistkinja Monika Šnicer ima sličan stav, jer, kaže, i ove godine bi trebalo očekivati inflaciju veću od šest odsto. U tom kontekstu, zahtjevi za visokim platama su razumljivi, smatra Šnicer, predsjednica Njemačkog savjeta ekonomskih eksperata. S druge strane, ona upozorava da mora da se izbjegne pomenuta spirala plata i cijena. Iz tog razloga, njemačka vlada je omogućila i oslobodila poreza jednokratne isplate poslodavaca zaposlenima i donijela mjere za suzbijanje visokih troškova energije. Šnicer je uvjerena da će se postići prihvatljiv dogovor. Klemens Fuest, predsjednik Instituta Ifo sa sjedištem u Minhenu, takođe smatra da će, kao i uvijek, biti neke vrste kompromisa.
“Mislim da će poslodavci donekle popustiti, ali naravno i tu postoje ograničenja. Zato očekujem povećanje plata od oko sedam odsto. To bi i dalje bilo ispod stope inflacije, ali bi rasteretilo privatna domaćinstva i zaposlene”, kaže Fuest za DW.
Marsel Fračer je uvjeren da se pregovaračka moć zaposlenih povećala i da će se stoga vjerovatno povećati broj štrajkova.
“Trenutno doživljavamo prekretnicu na tržištu rada: čini se da su prošli dani u kojima su poslodavci mogli manje-više da diktiraju plate i uslove rada”, ocjenjuje šef DIV.
S druge strane, Institut za njemačku ekonomiju (IW), blizak poslodavcima, prigovara da veće plate same po sebi ne utiču na nedostatak kvalifikovanih radnika jer to ne može kratkoročno da obezbijedi kvalifikacije kojih sada nema, niti da srednjoročno promijeni uslove na tržištu rada tako da se stvori dovoljna mobilnost radne snage.
“Umjesto toga, veće plate u sektorima u kojima je nedostatak kvalifikovanih radnika posebno veliki, kratkoročno će usluge i robu učiniti skupljim”, ocjenjuje se u studiji stručnjaka IW za tržište rada Aleksandera Burstedea.
Nesporno je da postoji i da će postojati opšti nedostatak radnika i kvalifikovane radne snage. To je potkrepljeno i najnovijim prognozama Instituta za tržište rada i istraživanja zanimanja (IAB), istraživačkog instituta Saveznog zavoda za zapošljavanje. Za 2023. IAB očekuje povećanje od 340.000 radnih mjesta koja podliježu doprinosima za socijalno osiguranje. Broj zaposlenih dostići će novi maksimum od skoro 46 miliona.
“Radnika nedostaje onoliko koliko to nije bio slučaj decenijama. Zato se firme trude da zadrže svoje zaposlene, čak i u teškom okruženju”, kaže Enco Veber, šef istraživačkog odjeljenja IAB za prognoze i makroekonomske analize.
