BERLIN – Počinje „brexit“, Holandija glasa, SAD prijeti bankrotstvo. U narednim danima svijet može mnogo da se promijeni, piše njemački „Velt“.

Počinje „bregzit“

O „brexitu“ se govori još od juna 2016. godine, ali do sada nije počeo. Postoji samo volja naroda, izražena na referendumu. Zvanični zahtjev za izlazak iz EU, prema članu 50. Lisabonskog sporazuma, još nije podnijet. Međutim, situacija postaje ozbiljna. Proces počinje. Juče je Parlament Velike Britanije usvojio zakon o „brexitu“, po kojem Vlada može da započne izlazak iz EU. Kada kraljica Velike Britanije Elizabeta II odobri zakon, premijerka Tereza Mej može da podnese zahtjev Savjetu EU. Većina eksperata prognozira da će Mejova početi zvanične pregovore o izlasku tek krajem marta.

Nestabilna Holandija

Glasanje u Holandiji je početak godine izbora u Evropi. Rezultat će odrediti ton za naredne nedjelje i mjesece. Nedavno je aktuelni premijer Mark Rute bio u maloj prednosti u odnosu na desničara Gerta Vildersa sa svojom „Partijom slobode“ koja je imala koristi od otvorenog konflikta sa Turskom.

Čak i ako Vilders pobijedi i, kako se očekuje, ne uspije da oformi Vladu, u EU se plaše domino efekta. Ideja da Marin le Pen postane predsjednica Francuske manje će plašiti ljude.

Prokletstvo američkih državnih rezervi

Večeras će Dženet Jelen će uraditi nešto što se možda neće dopasti svijetu: ona će povećati kamatne stope. Propratni materijal svjetske ekonomije je jeftini novac. Ako najvažnija centralna banka na svijetu podigne cijenu najvažnije valute na svijetu nisu isključeni indirektni efekti.

Finansijsko tržište ovo naziva prokletstvom Federalnih rezervi SAD, sjećajući se kako se uoči svakog kraha na berzi dešavalo povećanje kamata. Godine 1974, 1987, 2000. ili 2008, kada su Federalne rezerve povećavale kamate, prije ili kasnije, dešavale su se intenzivnije rasprodaje. Danas je rizik posebno veliki. Prije svega, američko tržište se nakon finansijske krize uvjek suočavalo sa rastom cijena.

Investitori se teše iluzijama. Indeks straha „viks“ približava se svom višegodišnjem maksimumu.

Ovo može onemogućiti političke planove predsjednika Donalda Trampa koji se u značajnom stepenu zasnivaju na bumu hartija od vrijednosti. Program stimulacije ekonomije bilion dolara, kojim uglavnom treba da se finansira podizanjem kredita, može biti realizovan samo uz pomoć jeftinog novca.

Zabrana dugovanja u Americi

Od četvrtka Tramp više neće moći da se zadužuje. U srijedu ističe važan rok. Na snagu će stupiti zvanična dužnička granica koja u ovom trenutku iznosi 18 biliona dolara, a deficit će iznositi skoro 30 biliona dolara. Podsjetimo, uvođenje dužničke granice odloženo je u oktobru 2015. do 15. marta 2017. godine.

Od četvrtka američki trezor neće moći više da prodaje nove hartije od vrijednosti, tj. vlast će morati da se zadovolji tekućim dohocima. To neće biti prvi put kada se granica ne podiže na vrijeme. Dužnička granica i njeno povećanje je uvek političko pitanje. (Sputnik)