SARAJEVO – Ekonomski rast BiH će biti povećan sa 1,8 odsto 2023. godine na 2,5 odsto u ovoj godini, dok će se inflacija sa 6,1 odsto tokom 2023. godine, tokom ove godine prepoloviti i iznositi u prosjeku tri odsto, izjavila je šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda za BiH Alina Janku.

Ona je istakla i da će tokom 2025. godine rast iznositi tri odsto te zadržati taj trend i u srednjoročnom periodu, što je ispod prosjeka potrebnog za snažan napredak i brzu konvergenciju sa standardima EU, dok će se inflacija 2025. godine smanjiti na 2,7 odsto, a u narednom godinama na dva odsto, odnosno približiti vrijednostima u evrozoni.

Na godišnjoj konferenciji za novinare ona je  istakla da se ekonomski rast BiH pokazao otpornim, a inflacija je u opadanju.

Govoreći o domaćim politikama koje podstiču rizike, Janku je ukazala da je fiskalna politika previše ekspanzivna, a da su s druge strane kamatne stope i dalje niske.

Ona je naglasila da su deficiti u budžetima prisutni u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBIH/ te da bi, prema projekcijama, deficit budžeta u FBiH trebao rasti ove godine, napomenuvši da su potrebe za finansiranjem vlada u porastu.

Razlog rasta deficita u budžetima leži u činjenici da su prethodile neke teške godine i da su u tim vremenima usvajane mjere da se podrži privreda i stanovništvo, navela je Janku ističući da je riječ o mjerama koje su često bile trajne prirode zbog čega se sada osjećaju efekti.

“Imamo tri osnovne preporuke za vlasti. Na prvom mjestu je da se mora povratiti i ponovo obnoviti fiskalna održivost. Postoji potreba za hitnim ograničavanjem tekuće potrošnje, a sa druge strane uz očuvanje potrošnje na investicije. Treća preporuka je da je potrebno ponovo puniti rezerve, što zahtijeva vrijeme, uz reforme koje se moraju nastaviti i ubrzati kako bi se deficit postepeno smanjivao”, poručila je Janku.

Ona je naglasila da se vlasti trebaju pripremiti za neke nepredviđene okolnosti kao što je mogućnost da postoji manjak finansiranja, a naglasila je i potrebu da se osigura i ojača otpornost finansijskih sistema.

Janku je istakla da MMF trenutno nije u pregovaračkoj misiji, niti je u pregovorima sa BiH, nego da je u redovnoj godišnjoj posjeti koja se obavlja sa svim državama članicama u skladu sa statutom ove finansijske institucije.

“Mi smo na raspolaganju i spremni pružiti pomoć BiH u bilo kojem trenutku, naravno, pod uslovom da vlasti nastave sa provođenjem reformi i ubrzaju njihov tempo”, rekla je Janku.

Potrebe za finansiranjem u Republici Srpskoj su izraženije i to datira još od prošle godine, a ove godine se ističe zbog deficita i dospijeća velikih iznosa otplate duga.

“Iz Republike Srpske smo obaviješteni da postoje planovi za značajno spoljno zaduživanje, dakle, izdavanje dužničkih instrumenata u inostranstvu. Međutim, ti instrumenti i to finansiranje nije u potpunosti jasno identifikovano”, rekla je ona.

Kad je riječ o fiskalnim strukturalnim reformama, šef Misije MMF-a je istakla da su neophodne kako bi se obnovila fiskalna održivost, te da je neophodno izvršiti pregled zaposlenosti u javnom sektoru, pregled plata i socijalnih davanja.

“Pomenula bih reforme u finansijskom sektoru koje su, takođe, neophodne kako bi se izbjegla materijalizacija bilo kakvih finansijskih rizika. Riječ je reformama o kojima govorimo dugi niz godina i jedna od njih je uspostavljanje Fonda za finansijsku stabilnost kojim bi se olakšalo eventualno restrukturisanje banaka ukoliko dođe do problema, a s druge strane osigurati dodatna likvidnost ukoliko bude potrebna”, pojasnila je ona.

Govoreći o reformi u široj oblasti upravljanja, Janku je pojasnila da to podrazumijeva da vlasti izvrše utvrđivanje prioriteta i ispravnog redoslijeda njihovog provođenja, naglasivši da je potrebno uraditi reformu fiskalne politike, osigurati fiskalnu održivost, borbu protiv korupcije, ubrzati korak u digitalizaciji, kao i reforme u oblasti dekarbonizaciju, odnosno pripremu BiH za uvođenje poreza na ugljenik od EU, koje se očekuje u narednom vremenu. (Srna)