RIM – Svjetske cijene prehrambenih proizvoda blago su splasnule u maju drugi mjesec zaredom, mada su cijene pšenice i živine porasle, izvijestila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih nacija (FAO).
Indeks cijena hrane koji izračunava FAO iznosio je u maju u prosjeku 157,4 poena, što je za 0,6 odsto manje nego u aprilu, prema izvještaju objavljenom na veb sajtu ove agencije UN sa sjedištem u Rimu.
Ovaj indeks, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena u korpi prehrambenih proizvoda kojima se obično trguje, još je za 22,8 odsto viši nego u maju 2021.
Cijene žitarica su u maju porasle za 2,2 odsto u odnosu na prethodni mjesec, pri čemu je pšenica bila za 5,6 procenata skuplja nego u aprilu i za čak 56,2 posto skuplja nego u maju 2021.
Međunarodne cijene pšenice, koje su u prosjeku samo 11 odsto ispod rekordnog nivoa zabilježenog u martu 2008. godine, porasle su u maju zbog zabrane izvoza koju je objavila Indija i zabrinutosti oko stanja usjeva u nekoliko vodećih zemalja izvoznica, kao i smanjene proizvodnje u Ukrajini zbog rata.
Globane kotacije pirinča su takođe porasle širom tržišta, dok su cijene drugih žitarica opale u prosjeku za 2,1 odsto, pri čemu je kukuruz pao još više usljed nešto boljeg stanja roda u SAD, sezonskih isporuka u Argentini i predstojećeg početka brazilske glavne berbe kukuruza.
Cijene biljnih ulja na svjetskim tržištima su potonule prošlog meseca za 3,5 odsto u odnosu na april, ali su i dalje znatno iznad nivoa iz prošle godine. Kako se precizira i FAO-vom izvještaju, opale su cene palminog, suncokretovog, sojinog i repičinog ulja, dijelom zbog ukidanja kratkotrajne zabrane izvoza palminog ulja iz Indonezije i smanjene globalne uvozne tražnje za sojinim i uljem od repice.
Mlijeko i mliječni proizvodi su takođe pojeftinili u maju za 3,5 posto na mjesečnom nivou. Najviše su pale globalne cijene mlijeka u prahu, što se povezuje s neizvjesnostima na tržištu u pogledu kineske potražnje usled kontinuiranih kovid zatvaranja u toj zemlji, dok je rast maloprodaje i velika tražnja iz restorana na sjevernoj hemisferi obuzdala veći pad cena sira uprkos oslabljenoj globalnoj potražnji za uvozom. Cijene putera su takođe pale zbog manje uvozne potražnje.
Svjetske cijene pšenice su skliznule za 1,1 odsto u odnosu na april, pošto je izuzetan rod u Indiji povećao izglede globalne dostupnosti te namirnice. Slabljenje brazilskog reala prema američkom dolaru, zajedno sa nižim cijenama etanola, takođe je poguralo cijene šećera naniže.
Nasuprto tome, globalne cijena mesa su dostigle nov istorijski maksimum s rastom od 0,6 odsto u maju, mada su cene goveđeg mesa ostale stabilne, dok je svinjsko meso pojeftinilo. Na ukupan rast međunarodnih cena mesa uticao je oštar skok cena živinskog mesa, usled kontinuiranih poremećaja u lancu snabdevanja u Ukrajini i nedavnih slučajeva ptičjeg gripa što je podtaklo potražnju u Evropi i na Bliskom istoku.
FAO je u odvojenom izvještaju izneo rane procjene izgleda globalne proizvodnje žitarica u 2022, koje ukazuju na vjerovatan pad, prvi u četiri godine, na 2.784 miliona tona, što je za 16 miliona tona manje u odnosu na procijenjenu rekordnu proizvodnju u 2021.
Najveći pad proizvodnje predviđa se za kukuruz, zatim pšenicu i pirinač, dok će proizvodnja ječma i sirka verovatno porasti. Prognoze su zasnovane na stanju usjeva koji je već na njivama i planovima za usjeve koji tek treba da se posiju.
Takođe se predviđa da će svjetska potrošnja žitarica neznatno opasti u 2022/23. godini, za oko 0,1 odsto u odnosu na prethodnu poljoprivrednu godinu, na 2.788 miliona tona, što je prvo smanjenje u posljednjih 20 godina. (Tanjug)
